Bobočka – predstava za kazališne snadokusce

BOBOCKAU četvrtak i petak, 16. i 17. svibnja, u sklopu Mostarskog proljeća 2013. – XV. dana Matice hrvatske, na Maloj sceni HNK u Mostaru, s početkom u 20 sati, bit će odigrana predstava “Bobočka ili sto drugih stranica Filipa Latinovitza” Kazališta Moruzgva iz Zagreba, koju je, prema Krležinom romanu, dramatizirala Ana Tonković Dolenčić.

Ulogu Bobočke, te fatalne Krležine literarne persone, utjelovljuje Ecija Ojdanić, osnivačica kazališta Moruzgva i jedna od najistaknutijih hrvatskih glumica koja se dosad dva puta okušala u Krležinim dramama i to kao Melita u “Ledi” i kao Anka u “Kraljevu”. Osim Ecije Ojdanić, u predstavi sudjeluje i konceptualni video umjetnik i skladatelj Willem Miličević. Kostime je osmislila Mirjana Zagorec, a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo, redatelj Moruzgvinih uspješnica “Gola u kavezu” i “Heidi” koje već nekoliko sezona pune kazališta u zemlji, ali i u inozemstvu.

Bobočka je jedno od najkompleksnijih Krležinih ženskih lica, a kroz priču o njezinom burnom životu koji je požudno krivudao od građanskog luksuza s početka dvadesetog stoljeća do siromaštva u blatu sela Kostanjevca, Krleža opisuje advokate kockare, ministre u ostavci, banke u propasti, ekscentrične znanstvenike i neurotične slikare. Mračni akordi kapitalizma u kojem se ljudi koriste, a stvari vole, u kojem se pije, puši i laže, ekspresionistički su okvir za Bobočkine introspekcije. U tim se intimnim prepričavanjima razotkrivanju suptilne note Bobočkine duše zarobljene u lijepom ženskom tijelu.

Neke od tih nota koje sačinjavaju Bobočkinu duhovnu i mentalnu simfoniju zvuče komično, neke tragično, neke melodramatično, neke mitski, neke povijesno, a neke zvuče kao da smo ih baš mi mislili, ali nikad ih ne bismo uspjeli tako vješto reći i osjetiti kao Ksenija Radajeva zvana Bobočka za koju svi govore da je nimfomanka što dodatno pojačava njezin prezir prema svemu malograđanskom, licemjernom i sputavajućem.

Možda baš zbog preciznih literarnih oštrica kojima Krleža reže čovjeka i čovječanstvo tumačeći njegovu vječnu anatomiju, možda baš zbog kronične aktualnosti njegovih dijagnoza, učenici i studenti kroz lektiru, tri desetljeća nakon Krležine smrti, pronalaze lekciju i inspiraciju koja im može jako pomoći u ovim vremenima inflacije paklenog šunda.

Predstava “Bobočka ili drugih sto strana Filipa Latinovicza” prilika je za sve kazališne sladokusce da pogledaju taj kultni roman iz drugog rakursa te da se upute na uzbudljivi rafting kroz kanjone rečenica našeg najvećeg pisca. Osim toga, kazalište Moruzgva ovom predstavom obilježava osamdeset godina od kad je “Povratak Filipa Latinovicza” napisan.