Formiranje vlasti bez HDZ-a BiH vodi radikalizaciji stanja

Dopredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara u intervjuu za Dnevni list ističe kako je u BiH sve moguće pa i to da HDZ BiH ne bude u Vladi Federacije BiH. Drži još opasnijim ako hrvatske stranke, “gubitnice”, ne budu poštovale volju svoga naroda. “Inicijativa HDZ-a BiH za novim okupljanjem hrvatskih stranaka je odgovornost spram naroda i poziv da se smanje tenzije”, kaže Čavara.

Dobili ste povjerenje hrvatskih birača na općim izborima. No, treba priznati kako je zapravo HDZ BiH jedini ostao “nekažnjen” zbog teške situacije u zemlji, poglavito u FBiH, odnosno lošeg rada Vlade. Druge stranke, SBiH, HDZ 1990., pa i SDA su dobile zbog toga puno manje glasova?

– Izražavam veliku zahvalnost svima koji su nam svojim glasom ukazali povjerenje. Ono je veliko i mi ćemo ga nastojati opravdati. HDZ BiH dobio je gotovo dvotrećinsku potporu, odnosno povjerenje hrvatskog glasačkog tijela zbog djelovanja u proteklih 20 godina, a posebno u proteklom mandatu. Naše djelovanje je bilo na korist hrvatskog naroda i svih građana, imali smo pozitivno djelovanje i bili smo snažan pokretač na svim razinama i s jasnim stavom o svim važnim pitanjima, a zajedno s našom pozitivnom kampanjom doprinijelo je da HDZ BiH bude prepoznat kao snaga kojoj Hrvati vjeruju. Trend povjerenja glasača prema strankama pokazali su lokalni izbori i ja osobno očekivao sam još veći pad povjerenja prema navedenim strankama, jer ništa što su obećavali pred opće izbore 2006. godine nisu ispunili.

Je li moguće da buduću federalnu Vladu ne čini HDZ BiH? Kakav mehanizam imate kako biste to spriječili i je li to možda Klub Hrvata u Domu naroda?

– U ovakvoj BiH, a posebno u Federaciji, sve je moguće i zbog toga smatramo da je za BiH najvažnija ustavna reforma koja će omogućiti da se poštuje volja naroda. Na ovim izborima jasna je volja hrvatskog naroda i kome je ogromna većina glasača dala povjerenje da odlučuje u njihovo ime. Nepoštivanje volje Hrvata iskazano kroz izbor člana Predsjedništva je vrlo opasno za BiH jer je to negiranje temelja Bosne i Hercegovine kao države triju ravnopravnih konstitutivnih naroda i izigravanje Ustava. Daljnje negiranje volje Hrvata može BiH uvesti u jako opasnu zonu jačanja nepovjerenja i radikalizacije odnosa u BiH. Još opasnije je da predstavnici hrvatskih stranaka, koje su dobile vrlo malo povjerenje glasača, odnosno stranke “gubitnice” i bez izbornog legitimiteta ne poštuju volju svog naroda. Podsjetit ću Vas da je to već učinjeno 2000. godine kada je uz sudjelovanje NHI-ja, s minimalnom potporom hrvatskog glasačkog tijela, u vlasti Alijanse za promjene formirana vlast. Kao posljedicu dobili smo štetne promjene Ustava Federacije, ukidanje paritetnih županija, ukinuta je ravnopravnost u Federaciji, izbrisano uređenje Travnika na istim načelima kao grad Mostar, uvezivanje staža nekoliko tisuća godina uglavnom bošnjačkim radnicima, spajanje evidencija i svih podataka ratnih stradalnika, spajanje MIO i PIO zavoda bez jasnih odnosa o pravima i obvezama, a na štetu umirovljenika iz MIO zavoda, i tako dalje … Nažalost, poduži je popis negativnih učinaka vlasti Alijanse. Svi oni koji razmatraju sudjelovanje u toj političkoj avanturi moraju razmisliti o posljedicama za njih i BiH. A s obzirom na naše izborne rezultate u županijama, očekivati je da imamo većinu u Klubu Hrvata u Domu naroda u Federaciji BiH, a onda slijedom i u Domu naroda BiH.

Je li moguće da se državna vlast okupi oko “travanjskoga paketa” ustavnih promjena ?

– Činjenica je da su stranke potpisnice “travanjskog paketa” ostvarile manje-više dobar izborni rezultat što pokazuje da glasači žele napredak i dogovor. A one političke stranke koje su ga rušile, nisu ponudile niti inicijativu, a kamoli bilo kakav dogovor. “Travanjski paket” nije bio idealan, ali je bio napredak i prije 4,5 godina pokazao je da je dogovor moguć i obećavao je daljnji napredak dogovaranja. Veliko je pitanje koliko bi ga potpisnika danas potpisalo. Međutim, razgovor o ustavnom uređenju BiH mora završiti uređenjem BiH koja će omogućiti punu ravnopravnost konstitutivnih naroda.

Zbog čega predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nabraja hrvatska područja samo u FBiH koja će navodno ući u “federalnu jedinicu”? Spominje središnju Bosnu, Žepče, Usoru, Odžak, Orašje. Je li to bila samo izborna retorika i što je s Posavinom u RS-u?

– HDZ BiH u svom programu je jasno rekao kako želi urediti BiH na tri razine vlasti. Državna vlast treba biti na načelima pariteta, konsenzusa naroda i rotacije u obnašanju vlasti, a srednja razina vlasti sa zakonodavnom, izvršnom i sudbenom diobom vlasti organizirana u četiri administrativne teritorijalne jedinice s diskontinuitetom teritorija. Na isti način bila bi riješena prava brojnijih i manje brojnih pripadnika konstitutivnih naroda u svim jedinicama i, naravno, s najvišim standardima ljudskih prava i sloboda, a lokalna razina sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, kao i Distrikt Sarajevo. Smatramo kako je nužno dogovor izgrađivati postupno od načela do detalja, odnosno zemljovida koji ne moraju biti najvažniji dio Ustava, jer ako se kvalitetno riješe odnosi konstitutivnih naroda i prava svakog građanina, manje će važno biti tko će biti u kojoj administrativnoj jedinici. Čović, kada nabraja, nikada ne naglašava je li neko mjesto ili širi zemljopisni naziv dio Federacije niti da je dio RS-a, a složit ćete se da je sada najvažnije otvoriti razgovor o promjeni Ustava.

Kako ocjenjujete rezultate u središnjoj Bosni?

– HDZ BiH je po privremenim rezultatima izbora stranka koja je povećala broj dobivenih glasova u odnosu na 2006. godini i pobjednica s najvećim brojem glasova i najvjerojatnije sa 7 mandata u županijskoj skupštini. Za izbor Vlade potrebita je dvotrećinska većina od trideset zastupnika te su otvorene razne kombinacije u zbrajanju 20 zastupnika. Zabrinjava manji broj Hrvata koji su izišli na izbore.

Što je prava pozadina inicijative o ponovnom okupljanju hrvatskih lidera. Neki kažu da je to ‘bacanje prašine u oči’ Hrvatima i pravdanje što nije bilo predizborne koalicije?

– Hrvati u BiH se nalaze u nepovoljnoj ustavnoj poziciji i bilo bi glupo i neodgovorno međusobno se iscrpljivati u stranačkim natjecanjima. Želja je umanjiti međustranačke tenzije i zajedničko djelovanje na strateškom pozicioniranju Hrvata u BiH. Svi zajedno moramo djelovati kao pokret, a naša inicijativa pokazuje i našu odgovornost koju smo dobili na izborima kao stožerna stranka hrvatskog naroda.

Razgovarao: Antun Mrkonjić / Dnevni list