"Praskozorje": Sarajevo je postojalo i prije Isa-bega Ishakovića


Neformalni narodni pokret “Praskozorje”, razočaran i neugodno iznenađen na šutnju bh. dužnosnika, a povodom izjava i načina dočeka turskog premijera Recepa Tayyiba Erdogana, koji je protekla dva dana boravio u Sarajevu, javnosti se obratio otvorenim pismom u kojem stoji:

Erdoganov posjet, kao i inače njegove sve izjave i postupci koje čini vezane za vanjsku politiku Turske, odnosno općenito za politiku Bosne i Hercegovine, ne samo da su kontraverzne, već i skandalozne i nedopustive, uvrjedljive i nadasve provocirajuće iz više razloga.

Prije svega, Erdogan svojim izjavama, djelom i ponašanjem samo produbljava mržnju između naroda u Bosni i Hercegovini. Njegovo miješanje u unutaršnje društveno-političke prilike Bosne i Hercegovine, te poruke koje tom prilikom šalje predstavljaju i direktni napad na nezavisnost i suverenitet Bosne i Hercegovine, pa čak i produženu ruku jedne od bh. političkih partija, koja dokazuje svoje antibosanske i proturske težnje.

Svojim posjetom Erdogan budi negativna sjećanja i konotacije na vrijeme kada je Bosna i Hercegovina bila pod tuđom, Osmanskom čizmom, a gdje on taj tamni period naše prošlosti uzdiže i glorificira. Njegov posjet ima itekako neootomansku i neoimperijalnu prirodu Turske vanjske politike koje je definirala AK Partija.

Takve težnje očitavaju se u njegovim otvorenim izjavama kako je Bosna i Hercegovina obaveza Turske, “amanet ostavljen Turcima”, a narod u Bosni i Hercegovini braća, a koje, što je još šokantnije i skandaloznije, prolaze nekažnjeno.

Naposlijetku, težnja naše kritike njegova posjeta, a shodno svemu gore navedenom, jeste i dodjela nagrade Isa-beg Ishaković. Prirodom ove nagrade se, svjesno ili ne zapostavlja predosmanska historija Bosne i Hercegovine i njenog naroda.

A dodjeljivanje nagrade koja produbljuje neoosmansku politiku, sa početnom težnjom o tome kako je Sarajevo, kao političko, ekonomsko, duhovno i kulturno sjedišta Bosne i Hercegovine, nastalo kao posljedica Osmanske okupacije osobi koja stoji iza projekta neoosmanizma, te neoosmanskih i neoimperijalnih težnji spram Balkana, napad je na historiju jedne države, a samim tim i na nju samu i njen narod.

Shodno svemu tome, članovi pokreta “Praskozorje” jučer su, usprkos medijskoj blokadi i monocentričnosti medijskog mišljenja, koje je prostor samo onim člancima, događajima i izjavama koje glorificiraju Erdoganov posjet Sarajevu, poslali su samom Erdoganu, ali i građanima Sarajeva, odnosno Bosne i Hercegovine jasnu poruku – da je na prostoru današnjeg Sarajeva, onog Sarajeva za koje se govori kako ga je Isa-beg Ishaković osnovao, postojao srednjovjekovno naselje, odnosno grad, koji je bio i sjedište istoimene župe i koji se spominje čak 1244. godine (preko 200 godina prije Isa-begovog “osnivanja”) – više o ovome pogledajte ovdje.

Narod Bosne i Hercegovine treba prestati uzdati se u tuđu pomoć, jer svaka tuđa pomoć sa sobom nosi i krađu dijelova nas samih i naše domovine u kojoj živimo, priznao je netko kao takvu ili ne. Sudbina Bosne i Hercegovine i njenog naroda je na nama samima, na težnjama ka tome da se obnovi bosansko selo i nastavi sa radom koji će dovesti do ekonomske, a samim tim i svake druge blagodati, a ne čekati strane pomoći preko kojih nam se ruje naš identitet, individualitet i historijski kontinuitet.

Mi trebamo biti svjesni naše historije i našeg postojanja, te se oštro suprotstavljati svakome tko to želi dovesti u pitanje. Samo tako, možemo sebi osigurati blagostanje.

Jer, ovo nije protest protiv neke države i njenog političara, ovo je protest protiv neoimperijalnih težnji jedne države, koji se manifestira u doktrini neoosmanizma (kojeg je dotični premjer zagovornik), a takva politika, kao i izjave koje iz nje proizilaze štete suživotu u Bosni i Hercegovini, te pomirenju naroda i njegovom buđenju.

Ne trebamo zaboraviti da su se Bošnjaci (svih religija) otvoreno borili protiv Osmanlija, od 1463. pa do zadnjih dana, do 1831. godine, kada je naredbom sultana pobijena sva Bošnjačka inteligencija u strahu od novih pobuna protiv Osmanske vlasti nad Bosnom i Hercegovinom u tom razdoblju.

Ne treba zaboraviti sudbine istaknutih boraca za našu slobodu – Tvrtka I, Vlatka Vukovića, Stjepana Tomaševića, kraljicu Katarinu, Muhameda Emina Isevića, Huseina kapetana Gradaščevića, kao i naše franjevce fra Martina Nedića, fra Antuna Kneževića, fra Ivana Franju Jukića i mnoge druge, čije pero i danas svjedoči o pravoj istini onoga što Erdogan danas glorificira.

Vrhbosna, 15.09.2012.