Sud u Haagu objavio: Slovenci dokazivali da je čitav Piranski zaljev njihov!

piranski-zaljev-slovenska-karta

Arbitražni sud koji treba odlučiti o granici izmeđ Hrvatske i Slovenije objavio je u utorak sažetak stajališta koja su dvije strane iznijele u usmenoj raspravi u prvoj polovici lipnja, iz čega je vidljivo da obje zemlje ustraju u argumentaciji koju su i dosad iznosile.

Ključna je razlika u interpretaciji engleske riječi “junction” iz Arbitražnog sporazuma, koju Slovenci tumače kao fizički dodir svojih teritorijalnih voda s međunarodnim vodama, dok Hrvatska ističe da je riječ o komunikaciji između slovenskog teritorijalnog mora i međunarodnih voda.

“Unatoč strašnom pritisku slovenskog veta na pristup EU-u, Hrvatska je istaknula da nikad nije odustala od svoga stajališta da se njezine morske granice trebaju odrediti jedino na temelju postojećeg međunarodnog prava. Hrvatska je čvrsto zadržala tijekom pregovora o Sporazumu (o arbitraži) svoje stajalište da termin ‘junction’ ne znači teritorijalni dodir”, kaže se u sažetku koji je objavio Arbitražni sud.

Hrvatska je također u svom izlaganju istaknula da se po Sporazumu o arbitraži prvo treba odrediti tok morske i kopnene granice, jedino primjenom pravila i načela međunarodnog prava, a tek onda se treba baviti slovenskom komunikacijom (junction) s otvorenim morem i režimom uporabe relevantnih morski područja, koje treba odrediti primjenom međunarodnog prava i primjenom druga dva elementa – pravičnosti i načela dobrususjedskih odnosa. Hrvatska također ističe da njezini vitalni interesi u pregovorima o arbitraži nisu bili ograničeni na članstvo u EU, kao što to tvrdi Slovenija, nego da je to u prvom redu bilo očuvanje teritorijalne cjelovitosti, uključujući i teritorijalno more, te da nikad nije prihvatila da bi se njezino pravo na teritorijalno more trebalo određivati po načelima pravičnosti ili dobrosusjedskih odnosa, nego striktnom primjenom Konvencija UN-a o pravu mora.

Hrvatska je istaknula da se granica u Savudrijskoj vali/Piranskom zaljevu treba odrediti od ušća rijeke Dragonje, gdje završava kopnena granica, i da se od te točke zaljev razgraniči primjenjujući crtu ekvidistance.

Slovenija traži mnogo više nego što je predviđeno međunarodnim pravom. Hrvatska kao dobar susjed osigurava još od osamostaljenja nesmetan prolazak brodovima koji plove u slovenske teritorijalne vode i iz njih. Slovensko je kopno udaljeno više od 12 morskih milja od međunarodnih voda, kako predviđa međunarodno pravo da bi imali dodir s otvorenim morem. Do točke u kojoj se sijeku hrvatsko i talijansko terotorijalno more Slovenija je ipak udaljena više od 15 i pol morskih milja i tako zbog svega nekoliko milja nema mogućnosti izravnog izlaska u međunarodne vode.

Slovenija je kao maksimalistički zahtjev iznijela suverenost nad cijelim Piranskim zaljevom i spajanje s međunarodnim vodama crtom od Pirana preko Savudrije do otvorenog mora. Treba im odati prizanje za ustrajnost kojom pokušavaju doći do, kako tvrdi njihov ministar vanjskih poslova Karl Erjavec – strateškog cilja – izlaska na otvoreno more, no međunarodno pravo i pravičnost, na koje se mora oslanjati odluka arbitražnog suda, kao i dobrosusjedski odnosi na strani su hrvatskih agrumenata.

Komentari

comments