Katolici danas obilježavaju jedan od najstarijih blagdana – Sveta tri kralja ili Bogojavljenje. Crkva se prisjeća događaja opisanog u evanđeljima kada su tri mudraca s Istoka, Gašpar, Melkior i Baltazar, prateći zvijezdu repaticu, došla u Betlehem pokloniti se novorođenom Isusu. Pritom su mu darovali tamjan, zlato i (smirnu) mirisnu pomast.
Katolički vjernici današnji će blagdan proslaviti diljem Hrvatske na misnim slavljima. Blagdan je obilježen počimanjem, što se očituje blagoslovom kuća. Prethodi mu blagoslov vode u crkvi.
U 800 godina staroj Bistri, podno Sljemena, tradicija vezana uz Sveta tri kralja i dalje se njeguje. Najviše se pjevaju prigodne pjesme koje s radošću izvode i veliki i mali. Osim blagoslova vode, na Sveta tri kralja škropi se blagoslovljenom vodom te se kuće blagoslivljaju. Sjajne kuglice na božićnom drvcu spremaju se u kutije za sljedeću godinu. To je znak da prestaje obiteljski božićni ugođaj.
Badnjak koji se stavljao da gori na Badnju večer obično bi dogorio na Tri kralja. Simbol vatre prisutan je i na blagdanskom stolu. U skradinskom zaleđu običaj je zapaliti svijeću utaknutu u kruh ili žito. Ako plamen svijeće krene prema dolje, godina će, kažu, biti rodna. Plamen se zatim gasi kruhom umočenim u vino.
Istarski običaj koledanja, odnosno čestitanja, i dalje se njeguje. Povorka vođena betlehemskom zvijezdom i trojicom kraljeva širi poruke mira i dobrote.
Radosnu vijest o Isusovu rođenju donose i zvjezdari koji s tri kralja obilaze kuće, gdje ih ukućani prigodno darivaju. Baš kao što su oni darovali zlato, plemenitu mast i tamjan – tamjan koji se daje kao čast Bogu, zlato kao Bogu koji je kralj, ali ne kralj ove zemlje, nego neba, te smirna ili pomast kao ona kojom će se Sin Božji u otajstvu uskrsnog pasionog misterija kod smrti pomazati i u uskrsnuću svjedočiti opet prisutnog živog Boga.
Svaki kraj kod nas drukčije obilježava blagdan Bogojavljenja, no svi mu se jednako raduju, osobito djeca, koja na taj način nastavljaju višestoljetnu tradiciju.
