U Rimu se otvara izložba ‘Faust Vrančić u kontekstu europske baštine’

U Rimu se otvara izložba ‘Faust Vrančić u kontekstu europske baštine’

U palači Falconieri u Rimu u utorak se otvara izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine koju je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici u suradnji s Veleposlanstvom Mađarske u Rimu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Tehničkim muzejom “Nikola Tesla” iz Zagreba, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske.

Cilj izložbe je u godini Europske kulturne baštine dodatno promovirati i talijanskoj javnosti predstaviti ovog značajnog hrvatskoga velikana. Nakon otvorenja izložbe bit će održan i okrugli stol na kojem će sudjelovati prof. Adriano Papo (Centro Studi Adria-Danubia) s izlaganjem o eruditima i humanistima iz Dalmacije koji su u 16. stoljeću djelovali u Italiji, Hrvatskoj i Mađarskoj, dok će dr. sc. Marijana Borić s Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU govoriti o intelektualnim obzorima i duhovnom nasljeđu Fausta Vrančića, a dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU o Petojezičnom rječniku Fausta Vrančića.

Ime Fausta Vrančića (1551.–1617.) veže se uz brojna područja – bio je biskup, polihistor, diplomat, izumitelj i plodan pisac djela iz područja leksikografije, tehnike, logike, etike, povijesti i književnosti. Izložbom će se u cjelini predstaviti život i raznoliki opus Fausta Vrančića, što je potrebno da bi se u potpunosti prezentirao veliki Šibenčanin koji je zamislima prelazio granice epoha, a duhovnim, intelektualnim i političkim djelovanjem povezivao različita područja onodobne Europe: od rodnog Šibenika i Dalmacije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Habsburškog Carstva, do Mletačke i Papinske Države.

Autori izložbe su Marijana Borić (izložbeni postav: Intelektualno i duhovno djelovanje Fausta Vrančića), Ivan Halić (izložbeni postav: Faust Vrančić-Machinae novae) i Nela Marasović (virtualni postav), a izložba je otvorena do 7. prosinca.

Na izložbi će biti prezentirana građa iz bogatog fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja čuva najvažnija Vrančićeva djela (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae i Machinae novae) kao i dio rukopisne ostavštinu njegove obitelji.

Vrančićev životni put, njegova djela kao i građa vezana uz njegov život i rad predstavit će se građom izloženom u vitrinama, virtualnim postavom, maketama i panoima koji prikazuju Vrančićev razvoj, te tumače značaj njegovih djela kao i njegov doprinos europskom nasljeđu. Vrančićevi najznačajniji projekti izloženi u djelu Machinæ novæ odražavaju njegovo vizionarstvo i anticipiraju daljnji razvoj tehnike, što ovo djelo čine posebno vrijednim i jednim od kapitalnih djela renesansne tehnike. Stoga će ovo djelo biti posebno prezentirano u postavu pokretnom izložbom Faust Vrančić – Machinae novae, koju je Tehnički muzej “Nikola Tesla” u Zagrebu priredio povodom obilježavanja 400. obljetnice tiskanja tog djela u Veneciji 1615.
Uz izložbu, bit će pripremljen popratni katalog i promotivni materijal.

“Faust Vrančić zbog svog plodnog i raznovrsnog opusa u hrvatskoj je znanosti i kulturi metaforom renesanse. Načinom promišljanja i djelovanja bio je humanist koji je djelima nastojao unaprijediti ljudski život, obogatiti ga i načiniti dostojnim življenja. Zadivljuje činjenica da i nakon četiri stoljeća, pojedini njegovi dugovječni projekti (kao most od metala, most ovješen o lance, žičara, prvi amortizeri u povijesti tehnike, padobran i drugi) u ponešto modificiranom, suvremenijem obliku još uvijek nalaze široku primjenu diljem svijeta. Pokretan živim intelektom i tehničkim duhom zamišljao je konstrukcije koje nisu mogle biti realizirane u njegovo doba. Mnoge njegove ideje čekale su stoljeća da zažive u praksi. Raznovrsnost Vrančićeva opusa i univerzalnost njegovih poruka obvezuje nas na kontinuirano istraživanje i daljnju afirmaciju njegova nasljeđa, kao i na međusobnu suradnju u promišljanju, pronalaženju i provođenju inovativnih, što svrsishodnijih načina i strategija povezivanja raznovrsnih aktivnosti i inicijativa u sferama znanosti, kulture i obrazovanja”, kaže dr. sc. Marijana Borić.

Komentari

comments

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *