Kako je Lovrenović rekao Busuladžićeva knjiga ujedno je i dokument o urbanističkom fenomenu Rimskog carstva, te o njegovoj prisutnosti u BiH.
Autor obrađuje tipologiju vila (oko10 arhitektonskih rješenja), lokalitete, točnije više od 150 lokaliteta, na kojima se nalaze ostaci rimskih vila.
Profesor Hamidović u svom obraćanju više se okrenuo autorovom proučavanju materijala, oruđa, pozicijama.
Neki od lokaliteta na kojima su nađeni ostaci rimskih vila su: Buturović polje, Stolac, Mogorjelo, Kiseljak, Hadžići, Višići, Žabljak, Zabrđe, Gabela, Azapovići… “Rimske vile” je bogato opremljena s nacrtima, kartama, mapama , bogatim registrom korištene literature.
Rimska vila ili Domus je u vrijeme Rima bila simbol za kuću koju su mogli imati samo imućniji. U najvećem broju riječ je o rustičnim stambenim objektima (villa rustica) izgrađenim izvan naselja. Tu su još i villa suburbana ili stambena kuća u okolini grada te villa urbana ili luksuzna obiteljska kuća u gradu.
