Haaški sud sutra izriče presudu šestorici Hrvata iz BiH

prlic-praljak-ictyDevet godina nakon dobrovoljne predaje šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu će izreći prvostupanjske presude bivšim čelnicima Herceg-Bosne optuženima za zločine nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne počinjene u sklopu udruženoga zločinačkog pothvata.

U završnim riječima tužitelji su zatražili da ih se proglasi krivima te su za premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića zatražili 40 godina zatvora, za zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića 35, a za načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića 25 godina zatvora, dok su obrane zatražile njihovo oslobađanje.

Praljkova braniteljica Nika Pinter kaže za Hinu kako očekuje da će presudom biti utvrđeno da ne postoji udruženi zločinački pothvat zbog uvjerljivih dokaza koje su obrane izvele tijekom suđenja.

“Vjerujem da svih šest obrana nije radilo uzalud”, kaže Pinter. Dodaje da Praljak izricanje presude dočekuje mirno jer se konačno završava dugo razdoblje neizvjesnosti.

Prlićeva odvjetnica Suzana Tomanović kaže kako njezin branjenik s optimizmom čeka ročište. “Sve su opcije otvorene i sve je neizvjesno”, kaže Tomanović za Hinu, pojašnjavajući da je u proteklih godinu dana donesen niz presuda koje su je osobno iznenadile.

Šestoricu Hrvata optužnica tereti za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu predvođenom bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom čiji je cilj bio etničko čišćenje područja Herceg-Bosne radi stvaranja “velike Hrvatske”.

Oni su se dobrovoljno predali 5. travnja 2004. Suđenje je počelo 26. travnja 2006. i pretvorilo se u jedno od najduljih i najkompleksnijih suđenja pred Haškim sudom. Tužiteljstvo je izvelo 145 svjedoka a obrana je izvela 61 svjedoka. Samo je dokaznih predmeta izvedeno oko deset tisuća.

Prema dostupnim informacijama presuda je napisana na gotovo pet tisuća stranica.

Šestorica Hrvata optužena su za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja te povrede ženevskih konvencija počinjene progonom, ubojstvima, razaranjem, zatočenjem u logorima, deportacijama bosanskih muslimana i drugih ne-Hrvata od 1992. do 1994. godine.

Optužnica obuhvaća zločine počinjene na području općina Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš, kampanju progona počinjenog ubijanjem, razaranjem, deportacijama te logorima.

Prema optužnici, udruženi zločinački pothvat postojao je od 18. studenoga 1991. do travnja 1994. i njegov je cilj bio “političko i vojno potčinjavanje, trajno uklanjanje i etničko čišćenje bosanskih muslimana i drugih ne-Hrvata koji su živjeli na onim dijelovima teritorija Republike Bosne i Hercegovine za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, te pripajanja tih teritorija kao dijela “Velike Hrvatske””.

Pothvat je provođen “upotrebom sile, zastrašivanjem ili prijetnjama silom, progonom, zatvaranjem i zatočenjem, prisilnim premještanjem i deportacijama, oduzimanjem i uništavanjem imovine i drugim sredstvima koja predstavljaju ili obuhvaćaju činjenje zločina”.

“Teritorijalni cilj udruženog zločinačkog pothvata bio je uspostavljanje hrvatskog teritorija u granicama Hrvatske banovine, teritorijalnog entiteta koji je postojao od 1939. do 1941. godine. Udruženi zločinački pothvat obuhvaćao je i kreiranje političke i nacionalne mape tih područja tako da njima dominiraju Hrvati, kako u političkom tako i u demografskom smislu”, navodi se u optužnici.

U pothvatu su, prema optužnici, sudjelovali prvi hrvatski predsjednik Tuđman, bivši hrvatski ministar obrane Gojko Šušak, bivši načelnik Glavnog stožera HV-a Janko Bobetko, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban, šestorica optuženih Hrvata te Dario Kordić, Tihomir Blaškić i Mladen Naletilić Tuta.

Prlić je, kaže optužnica, sudjelovao u formuliranju i usvajanju i bio potpisnik ogromne većine odluka i uredbi koje su činile službenu politiku Herceg-Bosne i HVO-a i koje su korištene za ostvarivanje i provođenje udruženog zločinačkog pothvata.

Tužitelji su uz pomoć transkripata iz Ureda predsjednika tijekom suđenja dokazivali da je Prlić zastupao politiku etnički očišćenih prostora Herceg-Bosne te da je imao punu kontrolu i bio član unutarnjeg kruga od povjerenja bivšeg hrvatskog predsjednika Tuđmana. Također smatraju da su dokazali da se bez njegova i Bobanova znanja ništa u Herceg Bosni nije smjelo dogoditi.

“Sve u svemu Prlić je bio jedan od ključnih, najmoćnijih faktora u Herceg Bosni i HVO-u uz Tuđmana, Šuška i Bobana”, napisali su u završnom podnesku tužitelji.

Tužitelji smatraju da su Prlić i njegova vlada uspostavili i nadzirali tijela HVO-a odgovorna za progon, deportacije i prisilno premještanje bosanskih muslimana. Po tužiteljima Prlić je igrao i “ključnu ulogu u stvaranju i održavanju logora u Herceg-Bosni”.

Stojića, Praljka i Petkovića tereti se da su kontrolirajući HVO omogućavali i podržavali udruženi zločinački pothvat i zločine za koje se terete tako što su planirali, pripremali i vodili vojne operacije u sklopu kojih su činjeni takvi zločini.

Njih se tereti za logore i korištenje zatočenih bosanskih muslimana za protivpravni prisilni rad kada su mnogi od njih poginuli ili bili ranjeni.

Pušića se tereti da je također odigrao središnju ulogu u strukturama Herceg-Bosne koje su sudjelovale u progonu, zatočenju, deportaciji i prisilnom premještanju zatočenih bosanskih muslimana.

Završne riječi u tom predmetu održane su prije više od dvije godine u ožujku 2011.

Komentari

comments