Udruga "Ante Zemljar": Goli otok mora biti spomen područje, a ne hotel

goli-otok

Udruga Goli otok “Ante Zemljar” izrazila je protest zbog toga što se među 100 nekretnina, za koje država traži iskazivanje interesa investitora i drugih zainteresiranih, našao i Goli otok, na kojemu je bio jugoslavenski logor, te je ponovno zatražila da se na tom mjestu izgradi spomen područje.

– Sudbina Golog otoka ne smije biti rješavana na komercijalnim kriterijima, lišenim spoznaje da su baš na tom mjestu tisuće logoraša svoje kazne izdržavali u nehumanim uvjetima, izloženi sadističkim maltretiranjima, kojima su mnogi i podlegli. Naša društvena, kao i obaveza naše države, jest ustrojiti Goli otok kao memorijalni centar, a nikako kao mjesto razonode ili nekontrolirane privatne inicijative, piše ta udruga u otvorenom pismu koje je uputila predsjednicima države, Vlade i Sabora, ministrici kulture, Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i medijima.

“Jesmo li spremni vlastitu prošlost i žrtve staviti na javnu rasprodaju?”, pitaju iz udruge i ističu da je odluka Državnog ureda donesena bez javne rasprave, konzultacija i uključivanja svih zainteresiranih subjekata.

Podsjeća da je kažnjenički logor na Golom otoku primjer grubog kršenja ljudskih prava i da je od 1949. do 1956. godine na njemu bilo više od 13.000 zatočenika interniranih bez prava na obranu i suđenje, od kojih 400 nije preživjelo strahote. “Teškim fizičkom radom, u najtežim uvjetima oni su, između ostaloga, izgradili zgrade i ceste koje danas u pomalo ciničnom birokratskom rječniku postaju predmetom ‘za iskazivanje interesa'”, piše udruga u otvorenom pismu.

Pojedine čestice i zgrade na Golom otoku, s obzirom na njihovu povijesnu vrijednost, imaju sva temeljna obilježja kulturnog dobra graditeljskog nasljeđa, kao i veliki znanstveni i edukativni potencijal i značenje za buduće generacije, poručuje udruga.

Poručuju da je jedini ispravan put da Vlada RH predloži zakon o proglašenju dijela Golog otoka spomen-područjem i da se tamo razvija osobiti vid turizma, koji bi se temeljio na razvoju demokracije, učenju o ljudskim pravima i razvijanju kulture sjećanja i pijeteta prema žrtvi te da se tamo otvori prostor umjetnicima i znanstvenicima i tako ponudi perspektiva za daljnji razvoj.

Udruga predlaže da se razmotriti i mogućnost da se spomen područje realizira kao regionalni projekt, budući da je Goli otok bio “logor kroz koji su prošli pripadnici doslovno svih naroda i narodnosti ondašnje Jugoslavije”. Uvjereni su da bi se tako postiglo izdašnije sufinanciranje EU-a kroz program “Europa za građane”, u okviru aktivnosti “Kultura sjećanja”.

– Htjeli bismo vjerovati i nadamo se da će Vlada RH u najkraćem mogućem roku imenovati sugovornika za dijalog, navodi se među ostalim u priopćenju koje je potpisao predsjednik udruge Goli otok “Ante Zemljar” Darko Bavoljak.

Podsjetimo, među 100 nekretnina u državnom vlasništvu koje je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI )odlučio prodati ili iznajmiti te pozvao sve zainteresirane da do 15. rujna dostave ideje o njihovoj namjeni je i bivša kaznionica na Golom otoku.

Kako piše Jutarnji list, kaznionica čije se zapuštene zgrade i prateći objekti prema podacima DUUDI-a prostiru na 4.500 četvornih metara već godinama propada. U zimskom razdoblju na njega slijeću tek galebovi, a u ljetnim mjesecima u obilazak nekadašnjeg komunističkog zloglasnog zatvora dolaze turisti.

Saborski Odbor za ljudska prava na poticaj udruge bivših logoraša “Ante Zemljar” još je prije pet godina pokrenuo inicijativu da se donese poseban Zakon o Spomen području Goli otok. Međutim, Vlada još uvijek nije Saboru predložila taj zakon, a Ministarstvo kulture, koje ga je trebalo pripremiti je početkom ove godine proučilo je da ne raspolaže novcem za formiranje i održavanje takvog spomen područja.

U razdoblju od 1949. do 1956. prema podacima Udruge bivših logoraša “Ante Zemljar” oko 16.000 ljudi osuđeno je na zatvorske kazne od šest mjeseci do dvije godine, ali i na višegodišnje kazne zbog navodne odanosti Staljinističkom režimu. Oko 12.000 osuđenika kazne je u neljudskim uvjetima izdržalo na Golom otoku, a 400 njih nije preživjelo zatvor.

Među 100 ponuđenih nekretnina je još jedan simbol bivšeg režima, doduše sasvim drugačije prirode – bivša politička škola u Kumrovcu.

Komentari

comments