Danas se navršava 50 godina od prvog leta u svemir s ljudskom posadom, koji je izveo ruski kozmonaut Jurij Gagarin 12. travnja 1961. godine. U tu čast američki “Google” promijenio je izgled svog loga, a u Rusiji se jubilarna godišnjica obilježava pompozno, uz brojne manifestacije.
Na osnovu ukaza predsjednika Dmitrija Medvedeva, večeras će nad nad Moskvom u Gagarinovu čast biti ispaljeno 50 plotuna. “Taj događaj je izmijenio svijet”, izjavio je ruski premijer Vladimir Putin.
Dan astronautike, 12. travnja, do nedavno se obilježavao samo u Rusiji, a nedavnom odlukom UN postao je međunarodni dan.
Let tada 27-godišnjeg Gagarina 12. travnja 1961. u trajanju od 108 minuta u Rusiji se i dana smatra najvećim nacionalnim postignućem.
Gagarinov siguran povratak na Zemlju u središnjoj Rusiji, gdje je simbolički dočekan s kruhom i mlijekom, osigurao mu je da živi ostatak života kao legenda.
Stotine tisuća ljudi izašle su na ulice Moskve kada je objavljena vijest o njegovom trijumfu koji je potvrdio nespornu nadmoć SSSR-a u svemirskoj utrci koja je trajala još osam godina dok Amerikanci nisu došli na Mjesec.
Gagarin je rođen je 1934. godine u seljačkoj obitelji u selu Kljušinu kod grada Gžatska u ruskoj regiji Smoljensku. Gžatsk je 1968. preimenovan u Gagarin u čast svom tragično poginulom najslavnijem stanovniku. Gagarin je poginuo je pri rutinskom letu zrakoplovom MiG, a njegov pepeo pohranjen je u Kremaljskom zidu.
Gagarin se tijekom probnog leta zrakoplovom MiG-15 srušio sjeveroistočno od Moskve 27. ožujka 1968. godine. Sovjetske vlasti su na spis o nesreći stavile oznaku “državna tajna”. Čelnik kremaljskog arhiva Aleksandar Stjepanov je na tiskovnoj konferenciji u petak napokon pročitao dokument s kojeg je skinuta oznaka tajnosti o zaključcima istrage.
Zahvaljujući tome, javnost je napokon doznala da je povjerenstvo zaključilo da je nesreću “najvjerojatnije uzrokovala nagla kretnja pilota kako bi izbjegao atmosfersku sondu” ili “što je manje vjerojatno, kako ne bi ušao u oblačni sloj”.
O uzrocima Gagarinove pogibije nije se govorilo u vrijeme Sovjetskog Saveza, što je potaknulo svakojake glasine, od urote KGB-a do pretpostavke da je Gagarin bio nedovoljno uvježban, pa i da je bio pripit, ali se vlasti nisu odvažile uskratiti mu dopuštenje za let.
Povodom 50. obljetnice svemirskog leta Jurija Gagarina napravljen je film First Orbit koji rekonstruira svih 108 minuta leta. Ne postoje originalne snimke iz kapsule Vostok 1 u kojoj se Gagarin nalazio, ali zato postoji audiosnimka njegovih komentara. Njegov glas montiran je na odgovarajuće snimke onoga što je Jurij Gagarin mogao vidjeti na svom letu oko Zemlje, koje je snimio talijanski astronaut Paolo Nespoli na ISS-u.
Nije ipak mogao napraviti posve vjernu kopiju Gagarinova leta jer se ISS, iako je slijedio sličnu putanju leta, ne može toliko približiti polovima kao Gagarinova kapsula.
