Munjevita i šturo elaborirana jučerašnja akcija ubijanja Osame Bin Ladena u Pakistanu ostavila je brojna pitanja, teorije te logičke i moralne nedoumice. Neke od njih pokušao je artikulirati novinar časopisa Slate, William Saletan, negdašnji pobornik invazije na Irak, a danas kritičar Bushove politike, piše Tportal.
Svoju analizu događaja u gradu Abbottabadu William Saletan definirao je u osam pitanja (i odgovora):
1. Kojim je tehnologijama lociran Bin Laden?
Usprkos golemim zidinama Bin Ladenove utvrde, iz koje se čak ni smeće nije iznosilo nego je spaljivano unutar bedema, Amerikanci su znali mnogo o ljudima koji žive ograđenoj utrdi. Pretpostavljalo se, čak, da bi unutra mogli biti neki članovi Bin Ladenove inače goleme familije (samo je djece imao 54, sa 22 žene). New York Times piše da je CIA koristila satelitske fotografije. No s obzirom da su podaci morali biti vrlo precizni, a oprez ukućana velik, Saletan spekulira da su u otkrivanju identiteta mogle biti korištene i bespilotne letjelice
2. Jesu li u napadu na Bin Ladena sudjelovale i zračne snage?
Obama je odobrio napad u petak rano ujutro, ali u akciju se krenulo tek 48 sati kasnije. Zašto? Jedan od mogućih razloga su vremenski uvjeti. Meteorološke prognoze za Islamabad tijekom vikenda najvljivale su oblačno vrijeme, s prvim razvedravanjem u ponedjeljak ujutro. ‘Malo je vjerojatno da bi CIA i Stožer združenih specijalnih operacija riskirali slanje slabo zaštićene ekipe na obračun s teroristima sposobnima rušiti helikoptere. Znači, bile su potrebne bespilotne letjelice ili teško naoružani zrakoplovi Air Forcea.’, piše magazin Danger Room. ‘Izvještaji s terena govore da je napad izveden oko jedan poslije ponoći, a bespilotne letjelice često se koriste u tom periodu dana (noći)’, tvrdi Saletan..
3. Uhvatiti ga živog ili mrtvog?
‘SAD tvrdi da je Bin laden ubijen jer se ‘opirao’ komandosima. Ali jesu li ga oni uopće pokušali uhvatiti živog? Sumnjam. Američki dužnosnik tvrdi da je vlada bacila njegovo tijelo u more jer ‘ne žele da se njegov grob pretvori u hram”, piše Saletan. Smatra da je istom logikom Bin Ladenu oduzeto njegovo pravo na suđenje, jer bi ga pretvorilo u još većeg mučenika.
4.Bonus dokazi za obavještajce?
‘SAD tvrdi da je akcija njihovog komandoskog odreda u Bin Ladenovom skrovištu trajala do 40 minuta. To uključuje upad, oružani okršaj, uništavanje Bin Ladenovog helikoptera i izvlačenje njegovog leša. Je li to bilo dovoljno vremena za pronalazak ičega korisnog što bi moglo osujetiti daljnji rad Al Kaide? Vjerojatno ne, ali o tim pojedinostima nećemo znati još neko vrijeme’, piše Saletan.
5. Apologija logora Guantanamo?
Američke vlasti tvrde da su prve informacije o Bin Ladenovom kuriru (čije praćenje je dovelo do akcije) izvučene od ‘zadržanih osoba’. Bijela kuća nije precizirala gdje su uhvaćeni ti ljudi. No britanski Times piše da su pseudonim Bin Ladenovog kurira američkim istražiteljima dali zatočenici skandaloznog zatvora Guantanamo Bay. Zbog te institucije SAD trpi teške kritike na polju ljudskih prava (izvlačenje informacija mučenjima, oduzimanje prava zatočenika na obranu…), a Obamino obećanje da će zatvoriti taj logor čim dođe na vlast ispalo je obmanom s velikim O. ‘Bismo li pronašli Bin Ladena bez Guantanama?’, pita se Saletan.
6. Aljkava obrana najtraženijeg američkog neprijatelja?
Bedemi od pet i pol metara s bodljikavom žicom na vrhu, koji ograđuju golemo zemljište u elitnom kvartu Islamabada, a sve to bez telefonske veze – taj je sumnjivi detalj jako zainteresirao američke službe. Pa ipak, u toj impozantnoj utvrdi navodno su uz Bin Ladena bila samo trojica muškaraca. ‘Bez obzira što nam je tako dugo trebalo da ga nađemo, čini se da nije bio ni dobro skriven, niti adekvatno čuvan’, smatra Saletan.
7. Tko je sve znao?
Američki izvori tvrde da je kvart u kojem se nalazi Bin Ladenov apartman pun umirovljenih pakistanskih oficira. Washington Post piše da se tamo nalazi i brigdani stožer 2. divizije Vojske Pakistana. Istovremeno, Amerikanci tvrde da je to, s obzirom na dimenzije, vrlo uočljivo Bin Ladenovo gnijezdo, izgrađeno 2005. godine. Saletan postavlja pitanje kako je tako golemo postrojenje moglo biti izgrađeno bez da itko iz lokalne pakistanske vojne mreže zna o čemu je riječ…
8. Pakistan je doista pomogao?
S obzirom na višegodišnje sumnje da strukture u pakistanskom sigurnosnom aparatu pomažu Bin Ladenu, logično bi bilo da su američki agenti tajili akciju pakistanskim kolegama. To se vjerojatno i dogodilo, smatra Saletan. No Barack Obama je u obraćanju naciji i svijetu istaknuo suradnju s pakistanskim službama. Saletan se pita čemu odavati javno priznanje Islamabadu dok ga se u stvarnosti isključuje iz operacije… Saletan smatra da je to zato što Obama želi simulirati prijateljske odnose, jer ‘trebamo sve moguće prijatelje: Pakistance, Afgance, Egipćane, Libijce i njihove vođe – u borbi protiv terorizma’… Zanimljivo, analitičar kojeg citiramo kao da ne vidi ništa sporno u činjenici da su američki agenti operirali po Pakistanu, špijunirali i provodili oružane akcije na teritoriju druge, suverene države, koja službeno nije okupirana…
Izvor: Tportal
