Profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Nino Raspudić, smatra kako Republika Srpska, pogotovo nakon posljednjih događaja u Federaciji BiH, u očima međunarodne zajednice sve više preuzima ulogu stabilnijeg i neproblematičnijeg entiteta.
Raspudić u intervjuu Srni ističe da “velike `zasluge` za to pripadaju i Zlatku Lagumdžiji”, i ocjenjuje da je Republika Srpska trenutno u najboljoj političkoj poziciji od svog nastanka.
Prema njegovom mišljenju, činjenica da je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnosti Chaterine Ashton dolazila u Banja Luku, te da je Vijeće sigurnosti UN-a raspravljao o predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku, bez obzira koliko sadržaj tih događaja bio “pozitivan” ili “negativan”, formalno je pojačala politički subjektivitet i potvrdila Republiku Srpsku kao faktor neovisan od središnje vlasti BiH.
Govoreći o položaju Hrvata u BiH, Raspudić je rekao kako, u situaciji u kojoj su im brutalno negirana politička prava, odnosno kada im je kao konstitutivnom narodu onemogućeno da sami odrede tko će ih predstavljati u tijelima vlasti, pri čemu su najgrublje prekršeni i Ustav i zakoni BiH, pa i osnove matematike i zdravog razuma “na slavnom primjeru trećine od 17”, Hrvatima ostaju tri pravca djelovanja.
“Prvi je otpor nelegalnoj i nelegitimnoj federalnoj vlasti i nelegitimnom `hrvatskom` članu Predsjedništva BiH u preostalim institucijama sustava, poput državne razine vlasti, te županijske i općinske, tamo gdje ih još mogu izabrati”, objašnjava Raspudić.
Drugi pravac je pojačano lobiranje kod međunarodnih faktora i ukazivanje na činjenicu da je podrška ovakvoj Lagumdžijinoj politici u koliziji s proklamiranim načelima međunarodne zajednice u pogledu BiH.
Treći pravac, smatra Raspudić, jeste građanska neposlušnost prema nelegalnoj i nelegitimnoj vlasti.
Raspuduć ocjenjuje da visoki predstavnik Valentin Inzko “ima podršku niže razine američke administracije koja se bavi ovim pitanjem, a čiji su glavni akteri na odlasku, dok je europska politka očito drugačija, a o Rusiji da i ne govorimo”.
“Smatram da je nakon svega Inzko politički mrtav. Umjesto da BiH približi većoj razini funkcionalnosti i održivosti – on je jedan od najvećih krivaca za činjenicu da je BiH potonula u najveću krizu od završetka rata”, upozorava Raspudić.
Prozvao je međunarodnu zajednicu i Inzka da su izravno pomogli uspostavljanje nezakonite vlasti u Federaciji BiH “famoznom matematičkom formulom kako je 1/3 od 17 jednako 5”, te da se to sada provodi i u županijama.
Raspudić je napomenuo da su Hrvati, prema Daytonskom mirovnom sporazumu, imali određene mehanizme institucionalne zaštite, koji su kasnije nametnutim odlukama ukinuti, od Barryjevih amandmana nadalje.
“Pet je mogućih scenarija u bližoj budućnosti – nastavljanje ovakvog mrcvarenja, povratak ukinutih mehanizama institucionalne zaštite, raspad BiH, potpuno političko neutraliziranje Hrvata u BiH i, na kraju – stvaranje hrvatske republike u BiH”, zaključio je profesor Nino Raspudić.
Pojašnjavajući svoju izjavu da – ako BiH snagom svog unutarnjeg dijaloga ne može postojati, onda i ne treba postojati.
“Smatram da bi svaki razuman čovjek na svijetu potpisao tezu da država koja dugoročno ne može osigurati konsenzus većine svojih činilaca i/ili građana za vlastiti opstanak – nema nikakvog opravdanja za svoje postojanje, bilo da je riječ o Hrvatskoj, Srbiji, SAD, Filipinima, Danskoj ili BiH, ma što neki međunarodni birokrat mislio o tome”, rekao je Raspudić u intervjuu Srni. [bitno.ba]
