Euharistijskim slavljem i predstavljanjem knjige “Presnački mučenici” spomenuta je u petak 17. lipnja u svetištu Sveta Mati slobode na zagrebačkom Jarunu šesnaesta obljetnica okrutnog ubojstva župnika iz Presnača nadomak Banje Luke Filipa Lukende i redovnice Cecilije Grgić.
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić predvodio je misno slavlje u koncelebraciji s varaždinskim biskupom mons. Josipom Mrzljakom, banjolučkim biskupom mons. dr. Franjom Komaricom, generalnim vikarom banjolučke biskupije mons. dr. Antom Orlovcem, domaćim župnikom Antom Vasiljem i ostalim svećenicima.
Propovijedajući, generalni vikar Orlovac istaknuo je kako u žrtvi vlč. Lukende i redovnice s. Cecilije prepoznaje elemente pravoga kršćanskoga mučeništva, svjedočenja za Boga životom i smrću.
Životopis svećenika i redovnice koji su ubijeni i spaljeni 12. svibnja 1995. u župnoj kući generalni vikar ispričao je u pet slika. Najprije je podsjetio kako je Lukenda bio posljednji katolički svećenik kojega je sudio komunistički režim. Jedna od točaka optužnice protiv Lukende bila je obrana kardinala Stepinca, kojega je smatrao hrvatskim herojem, nepravedno osuđenim jer nije htio slušati Tita, a sudski proces sramotnim. Istinu Lukendinih riječi potvrdio je i sam bl. Ivan Pavao II. proglašavajući kardinala Stepinca blaženikom, tri godine nakon što je vlč. Lukenda “i sam ovjenčan mučeničkom krunom”. Orlovac je istaknuo patnju kao trajnu suputnicu kroz Lukendin život, gubitak oca kada je imao svega osam godina, banjolučki potres svega četiri mjeseca nakon njegove mlade mise, slabo zdravlje zbog kojega je često bio i na operacijama. Prisjetio se i dvaju posjeta blagopokojnog zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Franje Kuharića koji su mnogo značili tamošnjim Hrvatima. “Sve ga je to jačalo za još veće stupnjeve patnje, najprije nepravedna osuda i zatvor 1986/87, pa rat u kojemu se opet posebno zauzimao za pomoć potrebnima prateći konvoje Caritasa iz Zagreba u Banju Luku i dijeleći ih potrebnima ne pitajući jesu li katolici ili nisu”, kazao je propovjednik.
“Završna scena njegova zemaljskog života bila je mučenička smrt zajedno sa sestrom Cecilijom. Spaljeni su kao žrtva paljenica koja se toliko puta spominje u Starom zavjetu. Zahvatila ih je vatra i sažgala, ali nisu dopustili da ih zahvati vatra mržnje, da ih išta, pa i vlastiti život, rastavi od ljubavi Kristove”, zaključio je dr. Orlovac, povezujući mučeništvo biskupa Polikarpa oko 115. godine i kraj dvadesetog stoljeća s presnačkim mučenicima.
Nakon misnog slavlja predstavljeno je drugo, dopunjeno izdanje knjige “Presnački mučenici”, autora dr. Marka Lukende, Filipova brata. O knjizi i sjećanjima na živote presnačkih žrtava govorili su kardinal Puljić, biskupi Komarica i Mrzljak, redovnica Miroslava Ljevar, recenzenti knjige dr. Josip Jurčević i dr. Jure Krišto te sam autor. Vrhbosanski nadbiskup izrazio je zabrinutost što do dana današnjega nitko zbog zločina u Presnačama nije procesuiran. [kta/ika]
