U Bosni i Hercegovini živi 443.013 Hrvata katolika, od kojih na području Vrhbosanske nadbiskupije 194.812, podaci su nadbiskupije iz prošle godine. Tri godine ranije, 2007., na području Vrhbosanske nadbiskupije živjelo je 206.138 Hrvata katoličke vjeroispovijesti, što znači da je do 2010. njihov broj pao za 11.326.
Iako je nakon rata 1995. godine pa sve do 2002. godine broj vjernika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji bio u porastu, nakon toga se bilježi pad, prenosi Večernji list.
Generalni sekretar Biskupske konferencije BiH Ivo Tomašević istakao je da uzroke, prije svega, treba tražiti u neuspjelom povratku i iseljavanju zbog političkih i nacionalnih pritisaka, socijalne neizvjesnosti, ali i negativnom priraštaju. Prema njegovim riječima, generalno ova se ocjena odnosi i na ostala dva naroda, ne samo na Hrvate.
Uprkos takvoj situaciji nesređene države, statistike bilježe i znatan broj povrataka u pojedina mjesta. Riječ je o mjestima oko Bugojna i Uskoplja, gdje se vratio veliki broj izbjeglih i raseljenih Hrvata. “Trenutno u Bugojanskom dekanatu živi 16.500 vjernika i ima 5.251 domaćinstvo. Takođe i odžački kraj bilježi povratak”, istakao je Tomašević.
Najveći broj vjernika, gledajući po dekanatima Vrhbosanske nadbiskupije, živi na području Travničkog dekanata (33.515), zatim u Kreševskom i Žepačkom dekanatu gdje živi po 24.000 katolika Hrvata, dok ih je najmanje u Derventskom gdje živi 1149 Hrvata.
U Sarajevskom dekanatu živi 12.656 katolika Hrvata, a broj katoličkih domaćinstava je 6050. Zanimljivo je da Kreševski dekanat ima najviše domaćinstava 11.383.
