Bosna i Hercegovina dobila je novi državni vrh, a prvi među jednakima u tročlanom Predsjedništvu postao je Milorad Dodik, čime je po prvi puta u postdaytonskom razdoblju nominalnim šefom bosanskohercegovačke države postala osoba koja je pod sankcijama američke administracije.
Novi članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, izabrani na listopadskim izborima, dali su svečanu prisegu i preuzeli dužnost, objavio je HRT.
Svečana konstitutivna sjednica državnog vrha održana je u Sarajevu u nazočnosti drugih visokih državnih dužnosnika i članova diplomatskog zbora, no na njoj, unatoč ustaljenoj praksi, nije bilo sada već bivšeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića.
Dodik, Džaferović i Komšić prisegnuli su da će savjesno obnašati dužnost na koju su izabrani, poštovati Ustav BiH i provoditi u cijelosti Daytonski sporazum, poštovati ljudska prava i slobode i štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana. Sukladno ustaljenom sustavu rotacije prvim predsjedateljem Predsjedništva BiH postao je Dodik (59), koji će tu dužnost obnašati idućih osam mjeseci, a potom je predati Komšiću (54).
Dodik je tijekom dosadašnjeg političkog djelovanja opetovano osporavao BiH kao državu, najavljivao njen raspad i osamostaljenje Republike Srpske, kojom i sada neprikosnoveno vlada. Zbog takvog djelovanja u siječnju 2017. godine uvršten je na popis osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD, sva njegova imovina u najmoćnijoj zemlji svijeta je zamrznuta, a američkim građanima zabranjeno je s njom poslovati.
Milorad Dodik je u govoru nakon inauguracije u Sarajevu, potencirao kako je upravo RS njegova baza te je najavio kako će se boriti za vraćanje onih pozicija entitetima koje im pripadaju po ustavu. Kazao je kao će svoju politiku temeljiti isključivo na poštivanju ustava i Daytonskog sporazuma, a ponovo se obrušio na instituciju Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH kao suvišnu, dodajući kako visokog predstavnika “treba ukinuti što je prije moguće” jer ne radi u interesu stabilnosti BiH, a ponovo se založio za eliminiranje inozemnih sudaca iz sastava Ustavnog suda BiH. Kazao je i kako prihvaća da EU bude glavni vanjskopoličtki cilj BiH odnosno da ta država što prije dobije status kandidata za članstvo u Uniji.Željko Komšić je u izbornoj utrci dobio glasove 225 tisuća birača, dok je predsjednik HDZ BiH Čović dobio potporu oko 154 tisuće birača, što je izazvalo brojne negativne reakcije među onim Hrvatima koji drže da je ovakav ishod rezutat bošnjačkog interveniranja u izborni proces. “Bez borbe protiv svakog oblika diskriminacije nema nam slobode, a slobode ne može biti sve dok postoji i jedan građanin BiH kojemu su uskraćena temeljna ljudska prava”, kazao je Komšić. Dodao je i kako je vrijeme da BiH svima pokaže da pripada državama koje baštine temeljne civilizacijske vrijednosti poput antifašizma, a odmah je polemizirao i s Dodikom jasno kazavši kako je on za što brže članstvo BiH u NATO-u i kako će se za to odlučno zalagati bez obzira na protivljenja iz RS.
Šefik Džaferović postao je bošnjačkim članom Predsjedništva BiH kao kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) dobivši povjerenje 212 tisuća birača, a njegov glavni protukandidat Denis Bećirović iz SDP BiH dobio je glasove 194 tisuće birača. “Vlast treba uspostaviti što brže i bez ikakvih uvjetovanja”, kazao je Džaferović, uz poruku kako reforme ne mogu čekati, pri čemu je unutarnja reintegracija prioritet jer su ljudi u BiH umorni od unutarnjih sukoba i žele stabilnu zemlju i njeno što brže priključivanje Europskoj uniji. Poručio je susjednim državama kako BiH od njih očekuje samo ono što joj pripada, a poštovanje te činjenice je temelj gradnje dobrih uzajamnih odnosa.
Dodik odmah najavio hitne smjene srpskih predstavnika u vlasti
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik odmah je po preuzimanju te dužnosti najavio kako će pokrenuti postupak smjene svih dužnosnika u državnim tijelima vlasti iz reda srpskog naroda s ciljem da tamo postavi sebi odane ljude. “Narod mi je dao mandat i ja to mogu učiniti”, kazao je Dodik ističući kako kani postaviti “srpsku reprezentaciju” u tijelima vlasti BiH koja bi bila po njegovu ukusu. Rječ je o neubičajenom nastupu s obzirom da Vijeće ministara BiH ionako djeluje u tehničkom mandatu do izbora novoga, što se očekuje do kraja godine. Smjenu ministara nije moguće provesti bez suglasnosti Zastupničkog i Doma naroda parlamenta BiH, a za njihovu uspostavu trebat će dosta vremena.
Dodik se dotaknuo i pitanja položaja Hrvata u BiH ustvrdivši kako se za njih nije imao tko zalagati, dok to nije učinio Dragan Čović, a ocijenio je i kako je Hrvatska kao država ranije bez razloga “napustila koncept daytonske konstitutivnosti” što je, po njegovu sudu, doprinijelo da Hrvati u BiH dospiju u obespravljenu poziciju. Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić novinarima je kazao kako ostaje pri onome što je rekao i u inauguracijskom govoru, odnosno kako će bez obzira na prijepore oko njegova izbora raditi u interesu svih građana BiH, što uključuje i Hrvate.
