Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Theodor Meron bio je u posjetu Hrvatskoj. Sastao se s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Razgovarali su o radu Mehanizma te ulozi, ocjeni i naslijeđu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Plenković je naglasio da Hrvatska nastavlja s istraživanjem i procesuiranjem ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj od 1991. godine pa nadalje. Istaknuta je i potreba nastavka suradnje sa susjednim državama radi procesuiranja svih ratnih zločina.
Meron je dao intervju za HRT, a s njim je razgovarao novinar Branimir Farkaš.
Farkaš: Oslobodili ste hrvatske generale nakon dugog procesa. Hrvatska je godinama čekala na članstvo u Europskoj uniji jer je čekala tu presudu. Mislite li da je Hrvatska na neki način možda bila talac ambicija ondašnje tužiteljice Carle Del Ponte, koja je htjela imati političku ulogu u ovoj regiji dijeljenjem krivnje i optuživanjem svih strana?
– Moram pretpostaviti i siguran sam da je tužiteljica djelovala u dobroj vjeri. Vjerovala je da ima jak slučaj i slučaj je prihvatilo Raspravno vijeće. Žalbeno vijeće revidiralo je slučaj i naši su zaključci bili drukčiji. Zaključci su bili drukčiji, pri tome smo se služili pravnim standardima: standardima zakona i standardima dokaza, odgovorio je Meron.
Je li bilo lako osloboditi hrvatske generale?
– Kao što znate, nikada nije lako presuditi u teškim slučajevima. Nikada nije lako. Ali ako znate da primjenjujete zakon, da primjenjujete dokaze, savjest vam je čista. A tada ste zadovoljni.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otvorio je školu u ime Radovana Karadžića. Premijerka Srbije porekla je genocid u nedavnom intervjuu engleskim medijima. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je u Hrvatskoj za vrijeme pobune Srba. Držao je huškačke govore u kojima je rekao da ovo nikada neće biti Hrvatska. Je li moguće postići pomirenje, a da se pri tome srpski političari ne suoče s odgovornošću zbog pokretanja ratova?
– Mislim da je jako važno da se svi u regiji, ne samo Srbi, suoče s prošlošću. Ja sam protiv poricanja strahota koje su počinjene, protiv poricanja zločina koji su počinjeni. Ja sam protiv pokušaja da se redefiniraju počinjeni zločini. Kada je premijerka Srbije pokušala redefinirati ono što se dogodilo u Srebrenici, a možda to znate i iz moje izjave koju sam dao poslije toga, snažno sam izrazio neslaganje. Mislim da bismo svi trebali poštovati presude. Trebali bismo poštovati povijest. I trebali bismo prihvatiti povijest. Njemačka je divan primjer hrabroga pokušaja, koji su predvodili odvažni njemački vođe, čak i najstrašniju povijest, kao što su strašni događaji koji su se dogodili u provođenju nacističkoga genocida nad Židovima, Romima i ostalima.
Jeste li uživo gledali prijenos presude protiv Praljka i ostalih?
– Bio sam ondje. Kao sudac u slučaju.
Naravno. I ja sam bio u galeriji. Mislite li da je to što se dogodilo, samoubojstvo u sudnici, ostavilo mrlju na ICTY-ju?
– Biste li rekli da je Göringovo samoubojstvo u Nürnbergu ostavilo mrlju na Nürnbergu?
Da, ali on je žrtvovao svoj život zbog uvjerenja da nije kriv, da je nevin.
Mislite Praljak?
Da.
– Slušajte, to je velika nesreća. Bio sam u prostoriji. Kada vidite kako osoba uzima ono za što se poslije ispostavilo da je otrov, to je veoma traumatično za svakoga komu je stalo do ljudskog života. No je li to ostavilo mrlju na sudu? Mislim da nije. Nikada ni u kojoj instituciji ne možete biti apsolutno sigurni
da neće prokrijumčariti malenu pilulu od nekoliko miligrama. Ne znamo kako dugo je to imao u posjedu, rekao je Meron za HRT.
