Nakon britanskog The Guardiana i Human Rights Watcha, još jedna organizacija optužila je hrvatsku policiju za brutalnost prema migrantima. Ovoga puta riječ je o organizaciji Border Violence Monitoring koja je tajno snimila migrante u pratnji pripadnika hrvatske policije, a snimke objavila je njemačka televizijska postaja ARD.
Prema informacijama BVP-a, protjerivanja sa snimki provedena su na područjima u BiH koja su “udaljena od službenog graničnog prijelaza i bez prisutnosti BiH policije”, piše portal Teleskop.hr. Za snimke na kojima se vidi kako hrvatska prati skupinu ilegalnih migranata, BVP tvrdi da se vidi kako hrvatska policija “nezakonito protjeruje migrante, uključujući djecu, maloljetnike i žene”.
Kao i prethodne optužbe, MUP je te tvrdnje oštro demantirao, i vjerojatno će, s obzirom da je Hrvatska očito meta nevladinih organizacija koje pomažu migrantima, to morati još koji puta. Ovdje se postavlja ozbiljno pitanje odgovornosti nevladinih organizacija i “anonimnih volontera” koji ovakvim optužbama zapravo žele skrenuti pozornost sa svoje uloge u podupiranju nezakonja.
U zaključcima BVP-a u povodu spomenutih snimki jasno se vidi tendencija osuđivanja ne samo policije, nego i hrvatskih vlasti i to zato što koriste legalne mjere zaštite svoje granice i sigurnosti svojih građana. Tvrde, naime, da su snimke prvi dokaz “sustavnog protjerivanja” navodeći iako i sami priznaju da je riječ o ilegalnim migrantima jer su snimljene “daleko od službenih graničnih prijelaza”. ARD navodi kako su u 240 sati video materijala snimljena 24 očita protjerivanja tijekom dana, dok ih je 30 snimljeno noću.
Na dnevnim snimkama vidi se 91 hrvatski policajac te 54 “ilegalna grupna protjerivanja” najmanje 350 migranata, uključujući žene, maloljetnike i djecu, a u više navrata se čuju i pucnjevi, prenosi ARD izvješće BVP-a. Kao i u prethodnim slučajevima optužbi protiv Hrvatske, i BVP uopće ne problematizira činjenicu da su migranti pokušali ilegalno prijeći granicu te ih tako izravno ohrabruju da to čine ponovno, čime ozbiljno ulaze u prostor (kaznene) odgovornosti. No, čini se da ih ta činjenica uopće ne brine jer u svom djelovanju,očito, imaju moćne zaštitnike.
Hrvatsko ministarstvo u oštrom demantiju navodi kako se radi o zakonitom postupanju hrvatske policije na samoj graničnoj crti s Bosnom i Hercegovinom, a na području Policijske uprave ličko-senjske. U priopćenju se navodi kako Vlada neće dopustiti nekontrolirani ulazak većeg broja migranata u Hrvatsku jer bi je to pretvorilo u “hot spot”, s obzirom na to da su sjeverni susjedi hermetički zatvorili svoje granice za migrante. Za takvo djelovanje Vlada je dobila i priznanje EU-a.
Početkom prosinca Hrvatska je na sastanku Vijeća EU za unutarnje poslove javno pohvaljena za sve što čini u zaštiti granica Europske unije, što ide u prilog hrvatskim nastojanjima da postane članica Schengenskog prostora. MUP je u nedjelju objavio kako je do sada zabilježeno preko 7.500 pokušaja nezakonitih ulazaka u Hrvatsku te da je uhićeno 547 krijumčara ljudi.
Nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima i pomažu migrantima u nezakonitom prelasku granice zasigurno znaju da države imaju pravo i dužnost štititi svoj teritorij, ali unatoč tome logistički pomažu migrantima da ilegalno prelaze granicu. No, čini se da je Vlada krenula odlučnije stati na kraj takvim djelatnostima nevladinih organizacija. Krajem ožujka ministar unutarnjih poslova Davor Božinović teško je optužio Centar za mirovne studije (CMS) i Are you Syrious (AYS) za poticanje ilegalnih migracija u Hrvatsku.
Rekao je da su, na temelju prikupljenih obavijesti, uključujući izjave migranata, predstavnici organizacija civilnog društva Are You Syrious i Centra za mirovne studije dijelili telefonske brojeve, karte, davali novac i upute kako da uđu u RH, kome da se nakon ulaska obrate, te nudili i davali imena i telefonske brojeve svojih volontera.
CMS-u je zbog toga MUP zabranio djelovanje u hostelu za migrante u zagrebačkim Dugavama. Posljednji slučajevi pokušaja javnog blaćenja hrvatske policije i Hrvatske u postupanju prema migrantima od strane Human Rights Watcha i BVP-a pozivaju na još oštrije mjere prema takvim organizacijama. Hrvatske snage reda za to imaju i zakonsko uporište u Zakonu o strancima, koji je stupio na snagu 26. svibnja ove godine.
U njemu se jasno navodi kako je “zabranjeno pomaganje i pokušaj pomaganja državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku granice, u tranzitu preko državnog područja, ako je državljanin treće zemlje nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku te u nezakonitom boravku”.
CMS-u je uoči donošenja ovog zakona smetala upravo ta zabrana. No, nevladine organizacije koje se bave zaštitom migranata niču kao gljive poslije kiše, posebno u hrvatskom susjedstvu. Na službenim stranicama BVP-a navodi se da podatke za njihova izvješća dostavljaju volonteri u Srbiji i BiH od 2016. godine te da surađuju s organizacijama Rigardu (Njemačka), No Name Kitchen (Velika Kladuša), Fresh Response (web stranica ugašena), BelgrAid, Balkan Info Van, Infopark, BASIS, Aid Brigade Sarajevo.
Primjerice Balkan Info Van na svojoj stranici navodi kako joj je cilj da migrantima dostavljaju praktične informacije o poteškoćama na putu iz Bosne i Hercegovine preko Hrvatske i Slovenije i dalje prema Europskoj uniji.
Gotovo sve te organizacije navode da se financiraju iz donacija koje prikupljaju na svojim web stranicama, no s obzirom na njihovu brojnost, to zasigurno nije jedini izvor financiranja. Fokus BVP-a je usmjeren posebno na Hrvatsku i Mađarsku, a u tome imaju, kako se navodi, potporu organizacija kao što su MSF (Liječnici bez granica), Oxfam, Human Rights Watch i UNHCR, koji je, čini se, dio problema, a ne rješenja migrantske krize, zaključuje Teleskop.hr.
