Miroslav Škoro je prvi put nakon objave predsjedničke kandidature pristao dati svoj prvi intervju i to za RTL Direkt, emisiju u kojoj je i dao naslutiti da bi se mogao kandidirati za prestižnu funkciju.
Neizbježna tema su, naravno, bile ovlasti predsjednika, kao i promjene Ustava, o kojima je govorio u svojoj najavi kandidature i time podigao veliku prašinu.
“Da ne bi bilo ozlijeđenih, ponovit ću ukratko… Naveo sam pet točaka koje žele birači prema istraživanjima. Direktan izbor predsjednika 90 posto, 64 posto njih je tražilo da predsjednik ima veće ovlasti. Moj prijedlog proizlazi iz prvog članka Ustava, koji kaže da vlast proizlazi iz naroda i da je za narod. Mislim da netko tko dobije oko milijun glasova na izborima ima neka prava. Činjenica jest da svi zakoni, kako ih ja vidim, protrčavaju kroz Sabor tako da se u 13 sati u petak okupe članovi parlamentarne većine i da odobre zakone koji su na drugom mjestu prodiskutirani i predloženi. Ovo što imamo je, u principu, kancelarski sustav tako da je moja želja da se povećanjem ovlasti predsjednika narod uključuje u upravljanje zemljom. Netko tko ima milijun glasova, trebao bi imati mogućnost, primjerice, raspisivanja referenduma”, kazao je Škoro.
Prokomentirao i želju imenovanja Ustavnih sudaca:
“Predložio sam situaciju u kojoj bi predsjednik inicirao neke stvari, ali odlučivanje bilo od strane naroda na referendumu, od strane parlamenta kod izbora i od strane Ustavnog suda. Očito nisu dobro razumjeli. Nisam samo tražio pravo da se predlažu kandidati za Ustavni sud već sam tražio i vetiranje zakona jer se znalo dogoditi da netko ‘zaglavinja’ u neki zakon pa uvede PDV na tiskane medije po principu broja riječi. Sve su to plaćali građani. Da je netko to mogao vetirati, ne bi se dešavala silna blamaža. Ono na čemu ću inzistirati je da predsjednik u onom trenutku kad nekom od ustavnih sudaca istekne mandat, sa stručnjacima predloži pet novih vrhunskih stručnjaka pa Sabor odabere jednog od njih. Ovako su članovi Ustavnog sudaca možda prosječni pravnici, a ne vrhunski stručnjaci.”
Kad su zakonodavni referendumi u pitanju, Škoro je otkrio na koje bi se zakone to točno odnosilo i koliko bi se često raspisivali. Kazao je i koji bi referendum raspisao.
“Već smo to imali, ovo je pokušaj da narod participira u vlasti. Imamo nekoliko problema koji tište građane, a netko drugi odlučuje o njima. Iako nije zakonodavni referendum, volio bih čuti što građani misle o uvođenju eura, gospodarskom pojasu, izbornom sustavu…”
Često Škoro spominje narod, kao da je jedinstveno biće, ali narod je lijevi i desni, pametan i glup…
“Na to vam odgovor daje Sokrat, koji je rekao ‘Vidite ona dva pastira na livadi, njihova dva glasa vrijede više nego moj’. Pod ‘narod’ mislim na sve građane koji imaju pravo glasa i zašto ne bi bili u stanju odlučivati? Mi imamo 20 godina života koji su prošli tako da imamo demografsku i gospodarsku katastrofu. Je li to moj prijedlog ili nečiji drugi, nije bitno”, govori Škoro.
