Premijer Andrej Plenković predstavio na današnjoj sjednici Vlade prijedlog promjena blagdana i spomendana, izrazivši uvjerenje da će novi način obilježavanja biti primjereniji i bolji te omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenosti
Kazao je da je riječ o procesu na kojem se radilo jako dugo, oko kojeg se konzultiralo i za kojeg Vlada smatra da bi trebao doživjeti određene modifikacije.
Pojasnio je da je Vlada zaključila da broj neradnih dana u Hrvatskoj treba ostati isti, što je 13 neradnih dana, te naglasio da se on neće povećavati, što je jako važno s gospodarskoga aspekta.
Isto tako, Vlada je svjesna da od 2001. od kada je promijenjen koncept i raspored blagdana, oni nisu zaživjeli u društvu i narodu niti su se dovoljno dobro obilježavali.
Dio razloga vjerojatno leži u nedostatku političke volje, dodao je, ali dio je i u činjenici da su određeni blagdani bili van školskoga kalendara, što ima velikog efekta na mlade generacije.
“Razlika u identifikaciji mladih generacija s nečim što one mogu apsorbirati i akceptirati kroz obrazovni sustav i nešto što se događa van školskoga kalendara je ogromna“, dodao je govoreći posebno o Danu državnosti čije se obilježavanje planira vratiti na 30. svibnja, kao što je bilo do 2001. godine.
Emotivan odnos hrvatskih građana prema 30. svibnja, 5. kolovoza i 18. studenoga
Sama supstanca te promjene, pojasnio je predsjednik Vlade, ima nekoliko bitnih argumenata. Prvi je taj da je konstituiranje prvog demokratski izabranog, višestranačkog Sabora bilo upravo na 30. svibnja 1990.
“Taj je dan svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata, Ustavnih akata, pravnih akata, političkih i povijesnih akata, koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i, u konačnici, stjecanja međunarodnog priznanja Republike Hrvatske“, rekao je premijer Plenković te dodao da je upravo taj datum, kojeg je nazvao i danom demokracije, najreferentniji i najrelevantniji.
Ujedno, taj je datum bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu, a u usporedbi s 25. lipnja, kada se trenutno obilježava Dan državnosti, postojala je emocija, afektivni odnos i zanos koji je bitan za središnji nacionalni praznik.
“Stoga je naša ideja da u 2020. godini, kada će biti i 30. obljetnica tog prvog 30. svibnja, upravo ovom promjenom stavimo stvari na pravo mjesto. I zato vjerujemo da će 30. svibnja, kao Dan državnosti, uz adekvatno obilježavanje, uz pažljivo njegovanje, dovesti do respekta hrvatskih građana prema državi i prema institucijama“, poručio je premijer Plenković.
Druga promjena koja se odnosi na nove blagdane je 18. studenoga, koji bi trebao postati Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
“Simbolika 18. studenoga je ogromna već sada u hrvatskom društvu i među hrvatskim narodom“, naglasio je predsjednik Vlade podsjetivši na ogromne žrtve u Vukovaru i Škabrnji.
Predsjednik Vlade smatra da bi se ovakvim novim kalendarom obilježavanja blagdana stvorio bitan trokut, kojeg čine 30. svibnja, Dan državnosti, 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, i 18. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
“Ta tri datuma su emotivna, u pogledu kako ih percipira hrvatski narod, kako ih percipiraju hrvatski građani i ovako, ovim blagdanima, na primjeren način pozicioniramo ključne datume koji su obilježili nastanak moderne i suvremene hrvatske države“, poručio je premijer Plenković.
Mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja postignuće važno za pomirbu i suživot
Najavio je i promjene u dijelu koji se tiče nekoliko spomendana.
Tako bi 15. siječnja, koji je danas Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske, postao i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, koji predstavlja, naglasio je premijer, izrazito važan dan jer se radi o zaokruživanju teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske i to mirnim putem.
“Mirna reintegracija je postignuće važno za pomirbu, važno za suživot, važno za poruku zajedničkog života u Republici Hrvatskoj u budućnosti“, poručio je premijer.
Druga promjena je spomen na Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 9. svibnja, što je izrazito bitan datum za Europu, koji u ovom trenutku ne postoji u hrvatskim zakonima.
Dan Europe sjećanje je na Schumanovu deklaraciju, dokument koji je označio početak izgradnje cijele današnje Europske unije, čija je Hrvatska članica i kojom će predsjedati po prvi puta u prvoj polovici 2020.
Dosadašnji Dan državnosti, 25. lipnja, prema ovome prijedlogu trebao bi postati Dan neovisnosti, kao spomendan. Premijer Plenković pojasnio je da je razlog tih promjena sam sadržaj odluka koje je Hrvatski sabor tada donosio, a to su bile odluke o samostalnosti i suverenosti, koje su toga dana donijele Hrvatska i Slovenija, koje su se odmah i međusobno priznale. Te su odluke u praksi značile prestanak svih državnopravnih veza s ostalim republikama bivše federacija i s tadašnjom državom. No te su odluke bile odložene na tri mjeseca zbog tadašnjih okolnosti pa se Dan neovisnosti obilježavao 8. listopada.
“Naše je mišljenje da je ovo puno primjereniji trenutak kojeg se onda prisjećamo kao Dana neovisnosti“, rekao je premijer.
Kvalitetnije reguliran koncept blagdana i spomendana
Što se tiče 23. kolovoza, riječ je samo o dopuni postojećega spomendana – Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, kojim je precizirano konkretno o čemu se radi jer je hrvatski narod imao žrtve u sva tri totalitarna sustava.
U konačnici, 8. listopada, trenutno Dan neovisnosti, bio bi Dan Hrvatskoga sabora jer je to bio trenutak kada je Hrvatski sabor, nakon raketiranja Banskih dvora, održao svoje zasjedanje u zgradi Ine u Šubićevoj ulici, u dvorani u podrumu zgrade i u tajnosti, što je praktički značilo provedbu odluke o d 25. lipnja.
“Vjerujem da je ovakav način obilježavanja i neradnih dana i blagdana i spomendana primjereniji i bolji i da će omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenost, a da će u ovom afektivnom smislu on biti puno bolji za hrvatske građane i za sve one koji poštuju recentnu, modernu hrvatsku povijest i postaju svjesni onoga što nam se događalo praktički od 22. travnja 1990., kada su bili prvi izbori, pa do 15. siječnja 1998. godine“, poručio je premijer Plenković dodavši kako su sve te odluke jedan važan povijesno politički i pravni proces koje ovakav koncept blagdana i spomendana bolje, preciznije i kvalitetnije regulira.
Foto: Vlada RH
