Prema podacima koje je obavila Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), proteklo tromjesečno razdoblje od prosinca 2019. do veljače 2020. godine bilo daleko najtoplije u Europi otkako postoje mjerenja.
Uz postojano blage temperature nad Europom, posebice na sjeveru i istoku, protekla zima bila je 3,4 °C toplija od prosječne zime u razdoblju od 1981. do 2010. godine. Temperatura je bila gotovo za 1,4 °C viša od one prethodne najtoplije zime, 2015/16. Još u studenom sezonska predviđanja C3S pružila su snažne naznake da bi ovo mogla biti topla zima za Europu.
“Europa bilježi rekordnu najblažu zimu. Iako je ovo zaista sam po sebi bio ekstremni događaj, vjerovatno je da su ovakvi događaji potaknuti trendom globalnog zatopljenja još ekstremniji”, kaže Carlo Buontempo, voditelj Službe za klimatske promjene u Copernicusu (C3S).
“Vidjeti tako toplu zimu neupitno je uznemirujuće, ali ne predstavlja klimatski trend kao takav. Sezonske temperature, posebno izvan tropa, značajno se razlikuju iz godine u godinu. Dio našeg rada je usporedba klimatskih podataka iz predindustrijske ere kako bi se utvrdili dugoročni klimatski trendovi. Uz C3S podatke, pojedinci, institucije i donositelji politika mogu donositi informirane odluke na temelju razvijanja klimatskih temperatura”, dodaje Buontempo.
“Uloga Copernicusa postaje važnija više nego ikad prije. Europska komisija oslanja se na programe poput Copernicusa i institucija poput ECMWF-a za pružanje kvalitetnih operativnih podataka za podršku razvoju društva koje je otporno na klimu. Copernicus će učinkovito pridonijeti provođenju Zelenog sporazuma Europske komisije u raznim sektorima”, dodaje Mauro Facchini, šef Odjeljenja za promatranje Zemlje u DEFIS-u Generalne direkcije Europske komisije.
Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju u ime Europske unije provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa, redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene u kojima izvještava o promjenama uočenim u globalnoj temperaturi površinskog zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama.
Svi prijavljeni nalazi temelje se na računalno generiranim analizama pomoću milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških stanica širom svijeta.
