Reforma Federacije Bosne i Hercegovine jeste potrebna, smatraju politički predstavnici hrvatskoga naroda u BiH, ali i predstavnici akademske zajednice u Mostaru. Slažu se kako je birokratski aparat u Federaciji glomazan, skup i da ne odgovora potrebama stanovništva. Uostalom, u posljednjih nekoliko dana čak smo dva puta od predstavnika SDA-a čuli kako bi trebalo reformirati Federaciju, upravo zbog glomaznosti birokratskog aparata.
U razgovoru za Poglede, subotnji prilog sarajevskog Oslobođenja, niz hrvatskih intelektualaca i političara iznosi svoje viđenje problema u Federaciji, a predložena su i neka zanimljiva rješenja.
Tako profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Nino Raspudić uopće nije siguran može li BiH opstati kao država bez međunarodnoga pritiska, ali moguće rješenje vidi u jednostavnom formiranju dva velika kantona u Federaciji. Jedan bi kanton bio s hrvatskom većinom, a drugi s bošnjačkom. Odnos nadležnosti između Federacije i kantona bi ostao nepromijenjen.
Nino Raspudić: Dva teritorijalno diskontinuirana kantona u F BiH
“Očigledno je da sadašnji sklop nije dobar. To je nešto oko čega se svi slažemo. Postojeći institucionalni okvir naprosto nije funkcionalan i nije održiv. Umjesto onoga što smo imali do sada, a to su idealne projekcije i nacrti koji se kasnije sudaraju s grubom stvarnošću, treba prvo vidjeti što je provodivo na terenu”, rekao je Raspudić.
Upozorava kako je upitno koliko su i FBiH i BiH uopće održive bez vanjskog pritiska te obrazlaže kako je država bez unutarnjeg konsenzusa osuđena na propast.
“Možda će se tim preustrojem Federacije naći nekakav okvir koji će imati taj potrebni konsenzus. Mislim kako bi održivo rješenje bilo da se Federacija rekonstruira na dva teritorijalno diskontinuirana kantona, jedan bošnjački, jedan hrvatski. To praktično danas i imamo na terenu. Imamo dva društva kojima treba dati i institucionalni okvir. Mislim kako je to pravi put ka održivoj Federaciji”, rekao je Raspudić.
Objašnjava kako bi se tada Hrvati osjećali zaštićenima jer bi svoje političke predstavnike birali kroz taj veliki kanton, dok se ni Bošnjaci ne bi morali pribojavati raspada Federacije jer bi teritorijalna organizacija uključivala i princip dikontinuiteta.
“Tada bi Federaciju i Hrvati osjećali kao svoju domovinu, a upravo bi to bio jamac njene stabilnosti”, rekao je Raspudić, te dodao kako to ne bi bio put ka trećem entitetu jer bi kantoni imali iste nadležnosti kao i danas.
“Stalno se priča kako je puno kantona, administracije i kako bi trebali smanjiti birokraciju. Stoga je organizacija Federacije u dva teritorijalno diskontinuirana kantona zasigurno veliki pomak”, mišljenja je Raspudić.
Božo Žepić: Tri republike
Božo Žepić profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i autor nekoliko znanstvenih radova koji se bave problemima Ustava BiH nije, pak, sklon prijedlozima koji dolaze iz međunarodne zajednice, a i ranije je upozoravao na ovisnost naroda u BiH o volji međunarodne zajednice, u prvom redu SAD-a.
“Bojim se prijedloga za reformu Federacije. Imam rezervu na sve prijedloge koji dolaze od naših američkih prijatelja. Taj prijedlog može biti dobar za racionalizaciju države, smanjenje administracije i potrošnje, utoliko koliko bi bio smanjen broj županija. No, nije u tome rješenje”, rekao je Žepić, te upozorio kako američka administracija nije naklonjena rješavanju hrvatskoga pitanja u BiH.
“Imam rezervu prema ovom prijedlogu koji se mogao čuti od američkoga veleposlanika kako je potrebno reformirati Federaciju. Ako se radi samo na reformi Federacije, to bi bila uspostava dva entiteta za dva brojnija naroda. Tu nema mjesta za Hrvate. Ako se Federacija reformira i ustroji na isti način kao Republika Srpska, onda će to značiti da imamo dva entiteta za dva brojnija naroda. Hrvata, dakle, tu nema”, rekao je Žepić.
Njegov, pak, prijedlog u ustavnu reformu uključuje cijelu zemlju i više je puta bio prezentiran u javnosti.
“Najbolje je rješenje, prema mome mišljenju, da imamo tri republike za tri naroda, sa tri razine političke vlasti i tri razine lokalne samouprave. To je najracionalnije rješenje i za državu, i za narode i za građane”, istaknuo je Žepić, odmah naglasivši kako njegovo rješenje ne podržavaju ni svi Hrvati, a posebice Bošnjaci, Srbi i međunarodna zajednica.
“Zbog toga i stojimo na mjestu. Naravno, moj prijedlog nije idealan, jer takvo rješenje ne postoji. Ipak, do svih predloženih smatram da je to najbolje rješenje”, rekao je Žepić.
Marko Tokić: Tri federalne jedinice za tri naroda
No, rješenje tipa ”tri republike za tri naroda” podržava Marko Tokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Mostaru. On smatra kako međunarodna zajednica snosi ogromnu odgovornost za postojeći politički položaj hrvatskoga naroda u BiH te kako bi Federacija trebala imati samo dva kantona. Također, i on je skeptičan prema prijedlozima koji dolaze od međunarodne zajednice.
“Pravedno rješenje za BiH je da tri naroda imaju za sebe i tri federalne jedinice. No, ako će se preuređivati Federacija, budući da postoji Republika Srpska, pravedno je i da Federacija bude iz dva kantona, dvije federalne jedinice, hrvatske i bošnjačke. I što je tko unio neka mu i bude. Nitko nema pravo u miru otimati nekima ono što su obranili u ratu. Hrvati su kao narod preživjeli pet stoljeća otomanske okupacije, Kalayevo negiranje nacije, sedamdeset godina srpske dominacije, nekoliko ratova, čak i ovaj posljednji u kojima ih je polovica protjerana s njihovih višestoljetnih ognjišta, ali izgleda da neće preživjeti ovih šesnaest godina takozvanih nastojanja međunarodne diplomacije. I zato ne vjerujem da nam išta dobro donose”, rekao je Tokić.
Martin Raguž: Federacija BiH generira sukobe
Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990 Martin Raguž na reformu Federacije gleda nešto drugačuje. Uvjeren je, naime, kako je reforma Federacije ključ za izlazak iz dugotrajne političke krize u kojoj se BiH nalazi.
“Reformu Federacije smatram jednim od najvećih političkih prioriteta u BiH. Naravno, ako želimo ići u smijeru održivosti, funkcionalnosti i učinkovitosti države. Objektivno, Federacija je prerasla u glomazan, preskup i neučinkovit aparat, koji generira dodatne sukobe a ne razvoj. Postojeći politički sustav neprestano otvara nove hrvatsko-bošnjačke političke nesuglasice. Federacija je, pak, trebala biti najvažnija pretpostavka za stabilizaciju odnosa u cijeloj BiH. Zbog toga je reforma FBiH nužna”, kazao je Raguž.
Ističe kako bi se reformom Federacije stabilizirali politički i međunacionalni odnose u cijeloj zemlji.
“Ovako su ti odnosi opterećeni i usložnjavaju odnose u cijeloj BiH. U reformu Federacije treba ući hrabro i mislim kako se može naći racionalno rješenje. Upravo je to mogućnost da se izađe iz današnje krize. Vidljivo je kako imamo kontinuirane probleme, koji se ne tiču samo političkih odnosa u Vladi, nego ukupnog ustavnog i administrativnog uređenja Federacije”, rekao je Raguž.
Mile Lasić. Odgovorna konsocijacija je spasonosna obala
Profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Mile Lasić pak gleda na stvari iz šire perspektive. Smatra kako ne trebamo izmišljati toplu vodu nego samo vidjeti što se radi u zapadnim zeljama.
“Za razliku od dominantnih sarajevski, mostarskih i banjolučkih politološko-pravnih narativa, uzaludno već dvije godine pokušavam afirmirati alternativni narativ. Uvjetno ga zovem ‘proeuropski’. On podrazumijeva iskustva drugih složenih zemalja, poput Švicarske, ali istovremeno i iskustva Europske unije. U kombinaciji tih iskustva i elemenata klasičnoga parlamentarnoga sustava, konsocijacije i primjenjivanja metoda upravljanja etničkim razlikama, a ne njihovim eliminiranjem, moglo bi se doći do spasonosne obale”, smatra Lasić.
Spasonosna obala bi, prema njegovu mišljenju, podrazumijevala odgovornu konscijaciju, korigiranu klasičnim parlamentarno-građanskim sustavom i uz primjenjivanje temljnih principa života Europske unije, poput prenijetog ili djeljivoga suvereniteta, princip supsidijarnosti i princip izgradnje funkcionaknih regiona, po uzoru na europske.
“Dakako, ovo je sve maglovito, ali kada bi bilo metodološki prihvatljivo za političke opcije tad bi se moglo i ostvariti. Ako se uopće bude nešto pomaklo naprijed, u ovom našem bezizlazu, to će biti moguće jedino uz politički kompromis, putem dijaloga, a ne nametanjem. Zbog toga mi je stalo da se pođe razgovarati i o ovom alternativnom pristupu”, apelira Lasić.
Nikola Lovrinović: Federacija ulazi u ingerencije županija
No, političke elite gledaju na stvari nešto drugačuje od profesora Lasića. Tako Nikola Lovrinović, zamjenik predsjednika HDZ-a BiH podsjeća kako je Federacija bila izraz Washingtonskog mirovnoga sporazuma i kako je bila zamišljena kao mehanizam koji je trebao jamčiti rješavanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata. Kaže i kako je sporazum u Washingtonu potpisan kako bi bio jamstvo jednakopravnosti hrvatskoga naroda u Federaciji, ali i u cijeloj BiH.
“Kao takav, Washingtonski sporazum je postao dio Daytona. Međutim, odrednice samog Washingtonskog sporazuma nisu do kraja ispoštovane. Pored toga, došlo je i do intervencija visokoga predstavnika na Ustav Federacije koje su svaki put bile na štetu hrvatskoga naroda. Očito je da hrvatski narod, a i mi kao njegovi politički predstavnici, ne možemo biti zadovoljni trenutnim odnosom Federacije prema županijama, odnosno položajem i raspodjelom političke moći u Federaciji”, izjavio je Lovrinović.
Zamjenik predsjednika HDZ-a BiH nije mogao govoriti o tome koju vrstu reforme treba uraditi u FBiH, ali je siguran kako se stvari trebaju mijenjati. Smatra i kako bi se najprije morale poštivati osnovne odredbe po pitanju podijeljenih nadležnosti između Federacije i županija koje su danas na snazi.
“Kako će uopće Federacija, ili bili koji dio države, funkcionirati ako se ne poštuju dokumenti koji su trenutno na snazi? Počesto Federacija krši podjelu nadležnosti i ulazi u ingerecije županija bez da se za to imaju ustavna uporišta. U tom obliku Federacija ne može funkcionirati, prije svega hrvatski narod ne može biti zadovoljan svojim položajem u njoj. Reforme jesu potrebne, ali dok se sve to ne dogodi, dok ne bude poštivana volja i hrvatskoga naroda, mislim da bi trebalo poštivati temeljene odredbe koje su sada na snazi”, istaknuo je Lovrinović.
Također, i on je mišljenja kako su potrebne reforme ne samo za FBiH, nego za cijelu zemlju. Očito je, kaže, da se mora raditi na cjelokupnom preuređenju države kroz ustavnu reformu.
“U ovom trenutku je naša zemlja opterećena brojnim problemima. Očito se mora raditi na reformi Ustava u BiH. U tom kontekstu možda treba raditi i neke promjene u Federaciji. Vidjeli smo, pak, do sada da uplitanja visokih predstavnika hrvatskome narodu nisu donijela ništa dobro. Politički predstavnici hrvatskoga naroda sada ne mogu na odgovarajući način sudjelovati u vlasti u ovom entitetu. Očekujem i vjerujem kako se ništa neće moći uraditi bez legitmnih političkih predstavnika hrvatskoga naroda”, rekao je Lovrinović.
Dražen Pehar: Bilo kakva incijativa neprovodiva pod sadašnjim okolnostima
Politički analitičar doc. dr. Dražen Pehar kaže kako prema posljednjim izvješćima u pisanome tisku, ni sami američki predstavnici nemaju jasnu ideju o tome što bi njihova inicijativa značila u realnosti.
“Oni ju trenutno predstavljaju kao inicijativu za pojednostavljivanje Federacije u isključivo ekonomsko-financijskom smislu, dakle, ekonomičnost Federacije kao optimalnog potrošača državnog/entitetskog budžeta. Prema tome, ta inicijativa može značiti sve i ništa. Stoga nema neke posebne svrhe u dotičnu inicijativu projicirati neke vlastite političke želje ili interese”, rekao je Pehar.
Također, stajališta je da je inicijativa za reformu Federacije, što god značila, apsolutno besmislena i nesvrsishodna pod trenutnim okolnostima.
“Očekivanje da bi se, pod postojećim uvjetima, u razdoblju ilegalne, protuustavne uzurpacije vlasti u Federaciji od strane tzv. platforme, ta inicijativa mogla prevesti u nekakav izgledan i suvisao pregovarački proces, je potpuno neutemeljeno, iluzorno, i vrijeđa pamet”, smatra Pehar.
Živko Budimir: Nužno mjenjati ustroj cijele zemlje
Predsjednik Federacije BiH i visoki dužnosnik HSP-a BiH Živko Budimir smatra, pak, kako su reforme u Federaciji nužne i kako je potrebno Federaciju učiniti učinkovitijom u svakom pogledu u odnosu na sadašnje stanje.
“Postoji niz razloga zbog kojih je potrebno mijenjati odnose i stanje u Federaciji BiH, koje na kraju rezultira i time da je zanimanje stranih investitora za taj entitet u posljednje vrijeme u silaznoj putanji. No, predstavnici američke administracije nisu izašli s konkrentim stavom što bi to trebalo uraditi u FBiH i podrazumijeva li ta reforma i teritorijalno administrativni preustroj entiteta”, rekao je Budimir.
Smatra kako u ovoj fazi, prije ustavnih promjena, postoji puno prostora da se Federacije napravi učinkovitijom, a da se ne zadire u administrativni preustroj entiteta.
“Međutim, nužno je mijenjati sadašnje ustrojstvo, ne samo Federacije, nego cijele zemlje. To nam govore i okolnosti koje vladaju na cijelom području BiH. To bi trebao biti sastavni dio ustavnih promjena u BiH. U HSP-u smo i ranije iznosili ideje o okrupnjavanju županija. Tako je naš prijedlog bio da se, primjerice, spoje Hercegbosanska i Zapanohercegovačka županija. Isto tako, spojila bi se i Bosanskopodrinjska za Sarajevskom županijom”, podsjetio je Budimir.
Međutim, od davanja prijedloga o okrupnjavanju županija u HSP-u više nisu razgovarali o reformiranju Federacije. Budimir navodi kako su u HSP-u stajališta da ni u kojem slučaju ne bi bilo dobro ući u proces ukidanja županija u Federaciji samo zato što županija nema u Republici Srpskoj.
“Zasigurno je problem postojanje asimetrije u RS-u i FBiH i to u smislu da u RS-u nema županija. Isto tako mislim kako postoje određena nezadovoljstva u istočnim dijelovima RS-a. Tamo i nisu baš zadovoljni što je administrativna uprava i fizički, a i psihički, daleko od njih, u Banja Luci. Dakle, ne mislim ni da je rješenje koje je u primjeni u RS-u idealno, ali jednako tako nije idealno ni ovo rješenje u Federaciji, posebice zbog ovako velikoga broja administrativnih jedinica, odnosno županija koje onda projiciraju veliki broj ljudi koji rade u administraciji”, rekao je Budimir.
Kaže kako bi se uređenje Federacije moglo mijenjati, ali je potrebno prije svega dobro analizirati stvari. Kako bi se pronašlo rješenje, smatra Budimir, potrebno je u narednom razdoblju razgovarati o svemu vezanom za eventualnu reformu Federacije.
“Nedavno sam iznio i jedno svoje razmišljanje o stvaranju distrikta u Bosanskoj Posavini. Smatram kako bi u svakom smislu to promijenilo odnose u Posavini, gdje imamo problema s povratkom i gospodarskim stanjem tog područja. Stvaranjem distrikta u Posavini potpuno bismo promijenili tu sliku, a s druge strane dobili bismo i političku stabilnost ne samo u tom području nego u cijeloj BiH”, rekao je Budmir.
Dakle, razvidno je kako se hrvatski političari i intelektualci slažu kako je Federaciju potrebno reformirati. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da Hrvati nikada nisu prihvatili Federaciju kao entitet u kojem do kraja mogu ostvarivati svoja politička prava, što je posebno eskaliralo nakon posljednjih izbora. Zbog svega navedenoga je očito kako sadašnjim stanjem nitko nije zadovljan i da su promjene nužne.
