Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine najavilo je da će jednog državljanina Sirije, koji je proglašen prijetnjom za nacionalnu sigurnost, deportirati u treću zemlju jer u sadašnjim okolnostima nije moguće njegovo vraćanje u matičnu državu, dok će jedan Iračanin s istim statusom biti vraćen u svoju domovinu.
U priopćenju Ministarstva sigurnosti stoji da je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio dvije presude u slučajevima Al-Hamdani i Al-Husin protiv Bosne i Hercegovine. Riječ je o slučajevima osoba afro-azijskog podrijetla koje je BiH smjestila u Imigracijski centar u Lukavici u Istočnom Sarajevu i planira ih izručiti matičnim državama – Siriji, odnosno Iraku.
Odluke suda u Strasbourgu postat će konačne ako u iduća tri mjeseca ni jedna od strana ne podnese zahtjev za njihovo preispitivanje.
U slučaju sirijskog državljanina Imada al-Husina, poznatijeg kao Abu Hamza, sud u Strasbourgu utvrdio je kako u sadašnjim okolnostima ne postoje uvjeti za njegovu deportaciju u Siriju zbog potencijalne prijetnje da bi time bio izložen torturi i nehumanom postupanju.
Iz službe za poslove sa strancima priopćili su da će Al-Husin i u idućem razdoblju u skladu s odlukom o protjerivanju i stavljanju pod nadzor ostati u Imigracijskom centru u Istočnom Sarajevu.
“Očekuje se i pokretanje procedure za pronalazak treće, sigurne zemlje u koju bi bi ovaj sirijski državljanin, a koji je proglašen prijetnjom po nacionalnu sigurnost BiH, mogao biti deportiran”, navedeno je.
U slučaju Fadhila al-Hamdanija, kojeg su sigurnosne strukture BiH također proglasile prijetnjom po nacionalnu sigurnost BiH, utvrđeno je da nema smetnji za njegovu deportaciju u Irak. Tvrdnje njegove strane o mogućoj izloženosti nehumanom postupanju odbačene su kao neosnovane. Naveden je i podatak da je u poslijeratnom razdoblju bez posljedica u dva navrata boravio na području te zemlje te da je 2007. godine u Beču uredno dobio iračku putovnicu.
U oba ova slučaja Europski sud za ljudska prava utvrdio je povredu Konvencije o ljudskim pravima u razdoblju od njihova smještanja pod nadzor u Imigracijski centar pa do donošenja odluke o njihovu protjerivanju.
Time je zapravo utvrđena neusklađenost Zakona o kretanju i boravku stranaca u BiH s Konvencijom o ljudskim pravima, jer spomenuti zakon daje mogućnost Službi za poslove sa strancima da i prije donošenja odluke o protjerivanju stranom državljaninu odredi mjeru stavljanja pod nadzor, što nije u skladu s Konvencijom o ljudskim pravima.
Inače, u izradi Zakona o kretanju i boravku stranaca u BiH sudjelovali su i stručnjaci UNHCR-a, OHR-a i Europske komisije.
Europski sud za ljudska prava utvrdio je da nema povrede Konvencije o ljudskim pravima u oba slučaja nakon datuma donošenja odluke o protjerivanju dvojice stranih državljana. Sve pritužbe koje se odnose na razdoblje nakon odluke o deportaciji odbačene su kao neosnovane.
