U Banjoj Luci obilježena 155. godišnjica smrti Ivana Franje Jukića

Predstavnici Zajednice Hrvata Banje Luke položili su danas vijenac ispred biste sugrađanina fra Ivana Frane Jukića, koji je preminuo prije 155 godina u Beču, u 39. godini života. “Djela Ivana Frane Jukića obilježila su 19. stoljeće, a njegov doprinos Banjoj Luci i suživotu u njoj je značajan, jer pokazuje da se i u to vrijeme moglo živjeti zajedno u Banjoj Luci”, istakao je Ivica Dujić, predsjednik Zajednice Hrvata.

Ovo udruženje i kroz današnji događaj želi istaknuti politiku suživota i zajedništva u Banjoj Luci, a ne sukobljavanja. “Želimo da to bude pravilo koje ćemo pokušati ostvariti i u sljedećim godinama”, rekao je Dujić koji je podsjetio na život i rad Ivana Frane Jukića.

Ovaj izuzetni prosvjetitelj, iako katolički svećenik, za svoga života ostavio je neizbrisiv trag kao putopisac, autor-urednik i izdavač djela narodne predaje i tradicije, arheolog i muzeolog, historičar i geograf, enciklopedist, a i kao prenosilac-sljedbenik provjerenih tekovina narodne medicine. Nakon njega pristigli prosvjetitelj – arhimandrit Vaso Pelagić zaokružuje, u svom ‘Narodnom ljekaru’ Jukićeva saznanja i iskustva.

Respektabilni znaszveni autoriteti tvrde kako je Jukić u svom “Pismu krstjana i hristjana Bosanskijeh”, koje uputi Sultanu, anticipirao prvi bosanski Ustav.

O Jukiću je govorio i banjolučki novinar i publicist Slavko Podgorelec.

U kasnu jesen 1991. godine u Banjoj Luci su održani “Banjalučki Jukićevi susreti”, prvi (nažalost i posljednji) znanstveni simpozij o njegovom životu i djelu.

Građanska Banja Luka oduvijek je nastojala dostojno se odužiti svom sugrađaninu Jukiću. Njegova ulica sačuvala je ime unatoč ratovima i promjenama političkih sistema. Izradu Jukićeve biste inicirao je ‘kulturnjak’ Fuad Balić, a realizator je akademski kipar Ahmed Bešić.

Današnje polaganje vijenca ispred Jukićeve biste podržalo je i banjalučko udruženje “Grad”.