Zemlje članice Europske unije pozvale su političke čelnike u Bosni i Hercegovini da brzo osiguraju ono što je potrebno kako bi sve razine vlasti u toj zemlji zadržale mogućnost djelovanja i kako bi se usmjerile na ispunjavanje zadaća koje stoje na putu prema Europskoj uniji.
Ne spominjući izravno situaciju u Federaciji BiH, gdje se raspala dosadašnja vladajuća koalicija, a uz velike otpora se formira nova koalicija, šefovi diplomacija zemalja članica EU-a pozivaju da se to što prije okonča kako bi vlada mogla djelovati.
“Primajući na znanje sadašnje političke događaje, Vijeće poziva sve političke čelnike da osiguraju da vlade na svim političkim razinama zadrže mogućnost djelovanja i da se usmjere na provedbu europske agende”, kaže se u zaključcima koje su u ponedjeljak na sastanku u Luxembourgu prihvatili ministri vanjskih poslova zemalja članica.
SDP BiH je odlučio je raskinuti partnerstvo sa SDA i HSP-om BiH te dogovorio novu koaliciju sa HDZ-om BiH i HDZ-om 1990. te Savezom za bolju budućnost (SBB). Međutim, smjenu postojeće vlade u Federaciji BiH moguće je provesti samo ako se s tim suglasi predsjednik i dopredsjednici toga entiteta. Predsjednik Federacije Živko Budimir član je HSP-a, s kojim je SDP raskinuo suradnju i ne želi dati suglasnost za novu koaliciju.
Na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a, kao promatrač je sudjelovala hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić.
Ona je rekla da se s promjenama u koaliciji nije promijenilo osnovno stajalište i konsenzus svih političkih čimbenika o napredovanju BiH prema članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u. “Naše je stajalište da su u Bosni i Hercegovini vrlo tijesno isprepletena dva procesa – napredovanje prema članstvu u EU-u i prema članstvu u NATO-u”, rekla je ministrica Pusić, javila je Hina.
Povjerenik za proširenje Štefan Fuele pozvao je najviše državne dužnosnike i vodeće političare iz Bosne i Hercegovine na sastanak u Bruxelles koji će se održati u srijedu, 27. lipnja.
Vijeće je u svojim zaključcima ponovilo svoju “nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, kao suverene i ujedinjene zemlje s punim teritorijalnim integritetom”.
Vijeće je pozdravilo određeni napredak postignut u posljednje vrijeme u BiH, poput formiranja vlade na državnoj razini, prihvaćanja zakona o državnoj pomoći i popisu stanovništva, donošenja državnog budžeta i dogovora o vlasništvu nad vojnim nekretninama. Istodobno, ministri izražavaju “zabrinutost zbog nedostataka u provedbi političkih dogovora, nastavka retorike koja dijeli po etničkoj osnovi i zbog teške ekonomske situacije”.
Vijeće također ponovno “osuđuje svaki pokušaj minimiziranja ili negiranja genocida u Srebrenici”.
EU još jednom poziva BiH da hitno uskladi svoj ustav s Konvencijom ljudskim pravima, to jest da omogući pripadnicima nacionalnih manjina pravo da budu birani u najviša državna tijela, što je uvjet za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.