U recesiji je šest od 17 članica eurozone, dužničkoj krizi ne nazire se kraj, usporava se rast američkog, kao i drugih najvećih svjetskih gospodarstava, pa je stanje globalnoga gospodarstva najlošije od 2009. godine, kada je bilo u dubokoj recesiji.
Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je smanjio procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini na 3,5 posto, što bi bila njegova najslabija izvedba od 2009. godine, kada je globalni bruto domaći proizvod pao 0,6 posto. Neki analitičari procjenjuju da će u ovoj godini rast globalnog gospodarstva biti i cijeli postotni bod manji nego što očekuje MMF, s obzirom na europsku dužničku krizu i pogoršanje poslovnih uvjeta.
Ovoga će tjedna biti objavljeni podaci o američkom BDP-u u drugom tromjesečju. Procjenjuje se da je njegov rast usporio s 1,9 posto, koliko je iznosio u prvom tromjesečju, na 1,4 posto na godišnjoj razini.
Britaniji ide puno slabije. Procjenjuje se da će izvješće o BDP-u, koje će također biti objavljeno ovoga tjedna, pokazati da je tamošnje gospodarstvo u razdoblju od travnja do srpnja palo za 0,2 posto. To bi bilo već treće tromjesečje zaredom kako britansko gospodarstvo slabi.
Usporava se i rast globalnih ekonomskih zvijezda u usponu, kao što su Kina, Brazil i Indija. U Kini je u drugom kvartalu BDP porastao 7,6 posto, što je već osmo tromjesečje kako se rast gospodarstva usporava i sada je na najnižim razinama u tri godine. Većina analitičara očekuje usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva i u trećem tromjesečju ove godine.
Slabe i izgledi za Indiju. U prva tri mjeseca ove godine tamošnje je gospodarstvo poraslo 5,3 posto, što je najniža stopa rasta u devet godina. Brazilsko gospodarstvo, osmo po veličini u svijetu, ove će godine, procjenjuje se, ojačati samo 1,8 posto.
Još je gora situacija u eurozoni, koju pritišću dužnički problemi niza članica. Europska komisija u ovoj godini očekuje pad gospodarstva tog 17-članog bloka za 0,3 posto, no mnogi analitičari smatraju da je to preoptimistična procjena. Italija, Španjolska, Grčka i Portugal već su u recesiji, dok se rast lokomotiva eurozone, Njemačke i Francuske, zabrinjavajuće usporava.
Analitičare zabrinjava i to što je nezaposlenost u eurozoni i SAD-u na visokim, recesijskim razinama. U SAD-u se stopa nezaposlenosti već više od 40 mjeseci kreće iznad 8 posto, dok je u eurozoni dosegnula 11 posto, najvišu razinu od kada je 1999. godine uveden euro.
A niz najvećih kompanija u svijetu najavljuje daljnje smanjenje broja zaposlenih zbog pogoršanja poslovnih uvjeta. To, pak, izaziva pad povjerenja potrošača, a time i potrošnje, što dodatno potkopava rast gospodarstva, javlja Hina. U posljednjih mjesec dana središnje banke Kine, Britanije, Brazila, Južne Koreje i eurozone smanjile su ključne kamatne stope kako bi potaknule rast gospodarstva. No, utjecaj tih mjera na gospodarstva očekuje se tek za šest mjeseci.
U SAD-u broj siromašnih najveći u posljednjih 50 godina
Broj siromašnih u SAD nastavlja rasti i očekuje se da će najnoviji podaci pokazati da je on najveći u posljednjih 50 godina.
Alarmantne brojke pokazuju da siromaštvo nagriza Ameriku kao 60-ih godina prošlog stoljeća, a da su katastrofalno stanje u ekonomiji i svjetska kriza dovele do toga da svaki šesti Amerikanac, odnosno njih 47 milijuna, živi ispod granice siromaštva.
Ekonomisti i akademici rekli su za AP da će stopa siromaštva narasti sa 15,1 posto, koliko je iznosila 2010. godine, na čak 15,7 posto. Čak i ako ne budu ostvarene najcrnje prognoze, rast od samo 0,2 posto biti će dovoljan da nivo siromaštva bude najveći od bolne 1965. godine.
Kako piše AP, rekordno širenje siromaštva zabilježeno je u mnogim kategorijama stanovništva, posebno van centralnih gradskih regija, a sve je više obeshrabrenih radnika koji potpuno odustaju od tržišta rada.
Analitičari podsećaju da je najviši nivo siromaštva zabilježen 1959. godine, kada je iznosio 22,4 posto, a da je nakon 1965. godine najgore bilo 1983. kada je nivo iznosio 15,2 posto, prenosi B92.
Stručnjaci su rekli i da će nivo nezaposlensoti biti između 15 i 16 posto bar još dvije godine, da će se nastaviti rast siromaštva među onima koji ne rade puno radno vrijeme, kao i da će među stanovništvom starijim od 65 godina, ali i među djecom biti zabilježen novi rekordan broj siromašnih.
U SAD su na granici siromaštva četvoročlane obitelji s godišnjim prihodom od 22.314 dolara za četvoročlanu obitelj, kao i individualci sa primanjima od 11.139 dolara godišnje.
Najsiromašnijim se smatraju oni koji žive sa najviše polovinom tog iznosa i njihov broj će i u narednim godinama biti oko 6,7 odsto, kažu stručnjaci.
Izvor: HRT, Fena
