Razgovori o budućnosti Mostara kojima bi koordinirao Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), trebali bi započeti neposredno nakon lokalnih izbora u listopadu ove godine, potvrdio je za agenciju Anadolija predsjednik mostarskog Gradskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) dr. Zijad Hadžiomerović.
Nakon jednomjesečnih pregovora, kako se predviđa, trebala bi biti donesena odgovarajuća odluka za Mostar, te bi se novi izbori za vlast u Mostaru trebali održati najvjerojatnije u siječnju 2013. godine!
Hadžiomerović ističe da je situacija takva da sve ide u pravcu da Mostar postane dominantno hrvatski grad. “Koliko ja imam informaciju, ništa se neće dogoditi dok ne prođu lokalni izbori u drugim bh. općinama. Najave OHR-ovih sankcija za neprovođenje Odluke Ustavnog suda FBiH, najobičnije su konstrukcije. Par dana poslije izbora započet će razgovori oko Mostara, koje bi koordinirao OHR. Mi u SDA se držimo stava kojeg smo definirali s Mostarskom inicijativom, a koja smatra da Mostar ne može biti organiziran kao jedna izborna jedinica, jer bi time bila dopuštena dominacija Hrvata. Mi ne želimo napustiti Mostarsku inicijativu i radit ćemo s njom. Takav stav podržava velika većina građana Mostara, uključujući i mostarskog muftiju Seida ef. Smajića”, kazao je Hadžiomerović.
Dodaje da ne zna kako će se SDA ponašati, jer u ovom trenutku nisu raspoloženi za razgovore.
Prema informacijama s kojima Hadžiomerović raspolaže, OHR želi izvršiti tek odgovarajuće dorade Statuta Paddya Ashdowna iz 2004. godine i definirati ga kao trajno rješenje za Mostara. To je za Hadžiomerovića potpuno neprihvatljivo.
Prema njegovim riječima, jedino rješenje je ponovna uspostava gradskih općina s više kompetencija od sadašnjih gradskih područja.
“Planira se najobičnije cementiranje Ashdownovog rješenja. Mi ne znamo da li ćemo uopće učestvovati u novim razgovorima o Mostaru, jer smo jednom grubo prevareni. Ashdownov Statut se pokazao katastrofalnim za Bošnjake u Mostaru. On uništava našu supstancu, snagu i ekonomiju. Mi ovdje nemamo nikakvu kontrolu, niti možemo utjecati na bilo šta. Bošnjačka strana je kolabirala. Imali smo uspješan trend dok su postojale općine. Poslije toga, sve aktivnosti su stale. Bošnjaci žele da se isele, jer ovdje nemaju kruha”, stava je Hadžiomerović.
Vjeruje da će, na koncu, OHR morati donijeti odluku za Mostar, jer sumnja da se konsenzus između bošnjačkih i hrvatskih stranaka može postići. Hadžiomerović iznosi i činjenice koje smatra proizvodom Statuta za Mostar Paddya Ashdowna.
“Vi sada imate jednu izraženu dominaciju Hrvata i jednu bošnjačku slabost. Evo, sada se u školu upisalo 20 posto više hrvatske od bošnjačke djece. To jasno govori da Mostar svakim danom sve više postaje hrvatski grad. Sve više Hrvata se doseljava u Mostar, a sve više Bošnjaka se iseljava iz grada. Odjelom za urbanizama Grada Mostara dominiraju Hrvati. Jedna stranka i jedan čovjek. Oni upravljaju razvojem grada i to se pokazalo katastrofalnim. Dakle, sigurno sve vodi ka hrvatskom Mostaru”, upozorava Hadžiomerović.
Nadalje, podsjetio je da su on i tadašnja predsjednica Gradskog odbora SDA Mostar Fatima Leho 2003. godine ukazivali na to što će se dogoditi ako bude usvojen nametnuti Statut za Mostar.
“Sve što smo tada govorili ja i gospođa Leho se pokazalo točnim. Mi smo tada najviše kritizirani i napadani, a pokazalo se da su naša predviđanja bila točna. I muftija Smajkić bio napadan iz istih razloga. Ali, svi su se naši strahovi pokazali točnima. Međunarodna zajednica ne može tvrditi da nije znala. Oni su bili upozoreni, mogli su pretpostaviti ovakvu situaciju. Ali, užasno je da ponovo idu sa tragičnim rješenjem”, istako je Hadžiomerović.
Ekspertna radna grupa, koja je tri mjeseca radila na prijedlogu izmjena Statuta Grada Mostara koje se odnose na provedbu odluke Ustavnog suda FBiH o izbornim pravilima za Mostar, nije uspjela postići konsenzus.
Radna grupa, koju je u travnju ustanovilo Gradsko vijeće Mostar, ponudila je tek smjernice koje bi trebale poslužiti kao putokaz u iznalaženju rješenja za izborna pravila za lokalne izbore u Mostaru.
Prema popisu iz 1991. godine, Mostar je imao 126.628 stanovnika, od kojih su većina, točnije 43.856 bili Bošnjaci. Hrvata je bilo 43.037. No, skoro 13 tisuća osoba, mahom Bošnjaka, tada su se izjašnjavali kao Jugoslaveni.
Prema procjenama broja stanovnika iz 2010. godine, u Mostaru živi 111.364 stanovnika. Prema popisu vjernika Katoličke crkve u Mostaru, u svim mostarskim katoličkim župama živi nešto više od 64.000 katolika, a u samom gradu 55.000. To znači da je udio Hrvata u Mostaru, u odnosu na 1991. godinu, porastao za skoro 21.000 i iznosi 58,4 posto. Istovremeno, udio Bošnjaka u Mostaru iznosi 38,6 ili oko 42.000 osoba.
Većina pokazatelja govori da se Bošnjaci iz Mostara sele u Sarajevo ili inozemstvo.
