Nakon što je britanski Guardian listu 25 osoba najodgovornijih za svjetsku krizu, među njima su brojni političari, guverneri središnjih banaka i, naravno, u najvećem broju mešetari i bankari s Wall Streeta, Večernji list je sastavio listu 10 političara i gospodarstvenika najodgovornijih za hrvatsku gospodarsku katastrofu.
Hrvatski analitičari i gospodarstvenici za gospodarski slom najviše terete bivšeg premijera Ivu Sanadera i njegovu vladu, a jako visoko se na toj plasirao i Borislav Škegro, čovjeka koji je, kako kaže jedan ekonomist, “proveo doktrinu da ćemo živjeti samo od usluga, a bez industrije”.
Evo Večernjakove liste, zajedno s kratkim obrazloženjima:
1. Ivo Sanader – Vodio neodgovornu politiku i premrežio RH koruptivnom mrežom. Njegova vlast bavila se što masovnom političkom korupcijom (poljoprivreda, IPO-i), što izvlačenjem koristi za pojedince i grupe.
2. Ivan Šuker – Ministar financija koji je s velikim kašnjenjem od 3-6 mjeseci priznavao da postoji ozbiljan problem te nikad nije pokazivao volju za odlučnim mjerama restrukturiranja proračuna, pogotovo rezanja rashoda.
3. Borislav Škegro – “Otac” HDZ-ove makroekonomske strategije, najgorljiviji pobornik privatizacije koja se svela na tajkunizaciju, jedan od ključnih krivaca za deindustrijalizaciju zemlje.
4. Damir Polančec – Sudjelovanjem u aferi Spice te ulogom u privatizaciji Ine diskreditirao sve javne dužnosnike i političare. Inicirao je buđenje atmosfere nepovjerenja i nesigurnosti. Donio niz loših odluka.
5. Radimir Čačić – U prvom mandatu inicirao je građevinski bum, pogotovo cestogradnju. Umjesto da prvo uložimo u industriju pa u ceste, dao je enormne poslove građevincima koji su opet na koljenima. Sada ponavlja staru grešku.
6. Franjo Tuđman – Zaslužan za nezavisnost, ali je svojim načinom vladanja onemogućio stvaranje tržišne ekonomije. Politički utjecaj bio je presudan. Privatni sektor nikada nije dobio pravu šansu.
7. Marko Škreb – Kasno i mlako reagirao na prve naznake velikih problema u bankama. Sve je rezultiralo velikom bankarskom krizom ‘98. čiju cijenu usporavanjem poslijeratnog razvoja plaćamo do danas.
8. Jadranka Kosor – Otvorila je vrata antikorupcijskim istragama, ali je propustila vući prave poteze u trenucima kad je to bilo najpotrebnije. Čak i kad je dobivala podršku gospodarske javnosti, nije je znala iskoristiti.
9. Slavko Linić – U prvom mandatu nije na pravi način odradio restrukturiranje škverova, što mu danas znatno otežava situaciju. U drugom mandatu ponovno vuče poteze nalik logici dogovorne ekonomije.
10. Ivić Pašalić – Postavio model ponašanja političara koji je godinama nakon njegova odlaska s vlasti opterećivao odnose između gospodarstva i državnih upravljačkih struktura. Utemeljio klijentilizam kao model.
