Hrvatsko Ministarstvo financija priprema teren za uvođenje poreza na imovinu, no sve je još prekriveno velom šutnje, iako bi novi zakon na snagu trebao stupiti već početkom sljedeće godine. Navodno još razrađuju prijedloge.
No, kako ističe Jutarnji list, njihova tajnovitost razlog je rasta uznemirenosti. Jasno je da će porez na imovinu, čak i ako u prvoj fazi provedbe bude samo drugo ime za sadašnju komunalnu naknadu, imati utjecaja na tržište nekretnina. Već i najava da će oni koji žive u boljim stambenim objektima, na elitnijim pozicijama, plaćati veći namet od “običnih smrtnika”, dovoljan je okidač da mnogi okrenu broj neke agencije i ponude svoj stan ili kuću na prodaju.
Iz više nam je agencija potvrđeno da svaki put kada se otvori priča o porezu na imovinu raste i interes potencijalnih prodavatelja “viška kvadrata”.
Jutarnji, ne temelju nekih ranijih izjava i pretpostavaki, donosi procjenu da bi u Zagrebu porez na stan od 50 kvadrata iznosio 18.000 kuna godišnje.
Neovisni ekonomisti kažu, pak, da bi najavljeno uvođenje poreza na imovinu moglo predstavljati dodatni udarac ionako zamrlom tržištu nekretnina. Istina, mogla su se u posljednje vrijeme čuti mišljenja da će uvođenje poreza oživjeti tržište nekretnina, iz čega je “mehanički” izvučen zaključak da će i građevinski sektor živnuti.
No to je teško očekivati. Prije svega, ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, srednji sloj, koji je dosad najviše kupovao novogradnju, znatno će manje ulagati u nekretnine, a posljedica će biti nastavak umiranja građevine. S druge strane, današnji umirovljenici, koji su tijekom svog radnog vijeka ulagali upravo u nekretnine, iz svojih malih mirovina neće moći plaćati novi porez, pa će dio imovine odlučiti prodati. “Posljedica svega bit će daljnji pad cijena nekretnina”, ocjenjuje Vizek.
