Najava poreza na imovinu izazvala je brojne i burne reakcije u Hrvatskoj. Mnogi se slažu da bi taj porez bio novi je udar na srednji sloj.
Kako piše Slobodne Dalmacije, najžešći je u kritici bio Hrvoje Tomasović, predsjednik nedavno osnovano Hrvatskog demokratskog slobodarskog saveza Dalmacije, koji je uvjeren da je financijski presing ministra financija Slavka Linića samo način da se građani prisile na prodaju imovine u bescjenje.
“Ovo je način da se bez ispaljenog metka dođe do dalmatinskog zemljišta. Riječ je o klasičnom pogodovanju nekome sa strane tko ima novca i tko će pokupovati zemljišta i kuće. Na primjer, ako čovjek ima dva stana po 50 kvadrata koje je naslijedio i radi za plaću od 7000 kuna, on će godišnje za porez na imovinu trebati izdvojiti 33 tisuće kuna, a njegova godišnja zarada je 84.000 kuna. On taj novac neće imati odakle namiriti i bit će prisiljen prodati to što ima”, smatra Tomasović.
Zanimljivo je da sličan stav zastupa i ugledni ekonomist dr. Ljubo Jurčić. “Bojim se da će se, ako taj porez bude onakav kako novine pišu ovih dana, sve voditi tome da će građani koji nemaju novca za plaćanje tog poreza, biti prisiljeni u bescjenje prodavati djedovinu i vikendice stranim tajkunima. Tako ćemo doći do toga da će stranci postati vlasnici nekretnina u Hrvatskoj”, izjavio je Jurčić.
Jurčić da porez na imovinu, odnosno na nekretnine građana, Vlada uopće ne bi smjela uvoditi ako prethodno nije osigurala da građani mogu ostvariti dohodak iz kojega će platiti taj porez. A taj dohodak nije osiguran. Tako se dr. Jurčić pita od kojeg će to dohotka građani plaćati taj novi porez i ukazuje da se svi porezi plaćaju iz dohotka, pa se ni jedan novi porezni teret građanima ne bi smio uvoditi a da se prije toga ne osigura da oni mogu zaraditi novac koji će se naknadno oporezivati.
“Djedovinu od koje mnogi građani nemaju nikakve koristi uopće se ne bi smjelo oporezivati. Ne bi se nikako smjelo ulaziti u oporezivanje nekretnina u kojima se stanuje, svakako treba postojati zaštićeni, neoporezivi broj kvadrata po svakom članu kućanstva. Pitam još tko će procijeniti vrijednost nekretnina, pa to je golem posao, za to treba desetak godina”, dodao je Jurčić.
O porezu na imovinu mogla su se u Hrvatskoj čuti i sasvim drugačija mišljenja. Tako je dr. Josip Tica, stručnjak za nekretnine s katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, svojevremeno izznio mišljenje “da je to ključna poluga koja može pokrenuti hrvatsko gospodarstvo”.
“Diferencirana stopa za stambene, poslovne nekretnine te građevinska i poljoprivredna zemljišta bi u kombinaciji s posebnim pravilima za nekretnine u kojima se stvarno stanuje, mogla djelovati na mobilizaciju cjelokupne imovine s ciljem njenog stavljanja u uporabu. Navedena mobilizacija mogla bi dovesti do pada cijena imovine što bi moglo znatno pojeftiniti poslovanje i stanovanje u Hrvatskoj i na taj način djelovati na konkurentnost i rast životnog standarda”, izjavio je Tica.
