Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske koji je u Haagu optužen za genocid i zločine počinjene u BiH, namjerava u svoju obranu pozvati 600 svjedoka.
Karadžić je sudu podnio povjerljivi spisak s imenima oko 600 svjedoka koje namjerava pozvati tijekom dokaznog postupka obrane, čiji je početak zakazan za 16. listopad.
Povjerljivost liste Karadžić je u podnesku sudu obrazložio time što “neke od osoba s liste još nije uspio kontaktirati, a neke možda zatraže zaštitu identiteta”. Karadžić nije isključio mogućnost da na kraju dokaznog postupka i sam svjedoči u svoju obranu “ako tako bude odlučio”.
Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene nad Bošnjacima i Hrvatima tijekom rata u BiH. Na teret mu se stavlja i dugotrajno i artiljerijsko granatiranje Sarajeva, kao i uzimanje međunarodnog osoblja za taoce. Za izvođenje dokaza obrane, Karadžić je zatražio dvostruko više vremena od onog što su potrošili tužitelji za izvođenje dokaza protiv njega.
Tužiteljstvo u Haagu je dokazni postupak protiv Karadžića okončalo za 300 radnih sati, odnosno dvije kalendarske godine. Za obranu, Karadžić traži 600 sati, pojašnjavajući da mu je dvostruko vrijeme potrebno da negira, ne samo iskaze svjedoka optužbe, nego i presuđene činjenice iz ranijih procesa pred Haaškim sudom.
Među deset vještaka koje je Karadžić predložio da će pozvati je i beogradski profesor Kosta Čavoški koji bi trebao govoriti o “političkim pitanjima u Jugoslaviji i BiH”. Karadžić najavljuje da će obranu iznositi “u veoma brzom ritmu”, te da planira svakodnevno pred sudije izvesti po jednog svjedoka.
Tužiteljstvo je svoj dokazni postupak protiv Karadžića započelo u travnju 2010., a završilo krajem svibnja ove godine. Pred sudije su tužitelji izveli ukupno 195 svjedoka, te isto toliko svjedočenja uveli u spis u pisanom obliku, javio je BIRN.
