U intervjuu magazinu Dani, predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić detaljno je analizirao prijedloge ustavnih promjena, pokrenute radi provođenja presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju “Sejdić i Finci”.
Buduži da je riječ o iznimno osjetljivom i u vrlo važnom pitanju, ovdje prenosimo Ljubićeva razmišljanja o ovoj, ali i o nekim drugim aktualnim temama:
DANI: HDZ 1990 i HDZ BiH predlažu posredni izbor sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve stranke iz Republike Srpske su se davno prije izjasnile i s tim u vezi čak donijele i odluku u Narodnoj skupštini RS-a da izbor člana Predsjedništva iz ovog entiteta bude neposredan, odnosno na izborima. Koliko smatrate realnim da stranke u RS-u, prije svega SNSD i SDS, promijene mišljenje i prihvate prijedlog HDZ 1990 i HDZ BiH?
LJUBIĆ: Na početku imam potrebu objasniti zašto smo se odlučili za čin upućivanja amandmana u proceduru bez prethodnog konsenzusa stranaka s dovoljnim kapacitetom u Parlamentarnoj skupštini za usvajanje amandmana. Naime, obvezu koju smo prihvatili u Bruxellesu (lideri sedam stranaka), osjećamo i kao obvezu vlastite stranke, glede puta BiH prema EU. Nadalje sadašnja hrvatska ustavna pozicija ne razlikuje se mnogo od ustavne pozicije manjina. Kad je u pitanju Predsjedništvo BiH, za razliku od manjina, Hrvati mogu kandidirati, ali ne mogu na isti način kao Srbi i Bošnjaci utjecati na izbor legitimnog nacionalnog predstavnika. Kad je u pitanju Dom naroda situacija je slična. Naime, nakon intervencija bivšeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha u Ustav Federacije BiH, Hrvati su izgubili značajan dio legitimiteta u hrvatskom klubu Doma naroda Federacije, a kako je taj Dom ključan za predlaganje Predsjednika i izbor Vlade FBiH i kako je Dom naroda BiH derivat Doma naroda Federacije onda se taj gubitak legitimiteta prenosi i na navedene institucije.
Na vaše izravno pitanje u svezi podrške stranaka iz RS ovom prijedlogu nažalost u ovom momentu ne mogu odgovoriti potvrdno. Kao domaćin narednog sastanka lidera političkih stranaka razgovarao sam osobno ili telefonski sa svima i zajednički zaključili da u ovom momentu eventualni sastanak vjerojatno ne bi dao očekivani rezultat i odlučili smo se na osnovu prijedloga graditi konsenzus. Jedino je sigurno to da ću ja biti domaćin narednog sastanka kada se za to steknu uvjeti. U ovom momentu zajedničko stajalište svih je da sastanak u ovom trenutku u ovoj političkoj atmosferi, ne bi rezultirao napretkom ili dogovorom oko najvažnijih pitanja. Ja osobno nisam sklon tome da se sastajemo radi sastajanja, da se medijski prezentiramo ili još gore svađamo i da ljudima kojima je dosta svega pobuđujemo neka neutemeljena očekivanja. Dakle, sastanka do početka kampanje neće biti.
Uvjereni da ovaj prijedlog ni na koji način ne dovodi u pitanje niti poziciju srpskog naroda, niti poziciju entiteta, vjerujemo da vrijedi pokušati tražiti podršku i od SNSD-a, SDS-a i ostalih stranaka koje imaju zastupnike u Parlamentarnoj skupštini. Bez obzira što naši amandmani vrlo jasno i dosljedno implementiraju zahtjeve presude kad su u pitanju nacionalne manjine i ostali građani koji se ne izjašnjavaju pripadnicima konstitutivnih naroda, mi smo otvoreni razgovarati i o amandmanima na ove amandmane pa u konačnici, ako je to uvjet konsenzusa, prihvatiti i asimetričan način izbora članova Predsjedništva iz dva entiteta svjesni da je mnogo čega u ovoj zemlji asimetrično.
DANI: Osim asimetričnog rješenja kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, koji nije predviđen Vašim prijedlogom ustavnih amandmana, po čemu će se ovaj razlikovati od prijedloga, koji su zajednički predočili SDP i HDZ BiH?
LJUBIĆ: Razlikuje se značajno. Npr. u zajedničkom prijedlogu HDZ’90/HDZ BiH, za razliku od prijedloga koji su zajednički predočili SDP i HDZ BiH, a u čijoj izradi je sudjelovao i HDZ ’90 te SBB, potvrđivanje Vijeća ministara se vrši u oba doma PS Bosne i Hercegovine a ne samo u Zastupničkom, što je i logično ako imamo dva ravnopravna doma. Suštinska razlika je i u proceduri odlučivanja u Domu naroda, naime, po našem sadašnjem prijedlogu za odluku Doma naroda, pored natpolovične većine članova Doma koji su nazočni i koji glasuju i koja uključuje najmanje jednu trećinu iz svakog entiteta, nužna je i većina u svakom klubu konstitutivnih naroda. Logično je da se u etničkom klubu, primarno etnički odlučuje. Pri postojećim rješenjima to je omogućeno samo pripadnicima srpskog naroda jer je entitetski i etnički klub identičan.
Ovo je prilika da konačno objasnim zašto su zastupnici HDZ 1990 prilikom izjašnjavanja o famoznom „travanjskom paketu“ bili protiv. U tom „paketu“ je bilo dobrih i prihvatljivih rješenja a mi smo tada uložili dva amandmana koji su nažalost bili ignorirani. Osim amandmana koji se ticao konstituiranja Doma naroda PS BiH, ključni naš amandman je upravo proceduru odlučivanja tretirao na način kako danas zajednički predlažu HDZ 1990 i HDZ BiH. Po sličnom principu su predložene promjene i za Dom naroda Federacije uz još jednu razliku da je po našem novom prijedlogu za predlaganje Predsjednika Federacija nužna natpolovična većina (umjesto jedne trećine) delegata u svakom klubu, kako je to i bilo u izvornim rješenjima ustava iz Washingtona i Daytona.
DANI: Dervo Sejdić i Jakob Finci, te niz nevladinih organizacija izjasnili su se da je prijedlog SDP-a, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i SBB-a bio ‘duboko diskriminatorni, u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te kako se vrijednost glasa koja bi tim prijedlogom bila uvedena može uporediti s vrijednošću glasa kakva je postojala u američkom ustavu prije ukidanja ropstva’. Da li Vaš novi prijedlog uvažava primjedbe koje su do sada iznesene?
LJUBIĆ: Uz poštovanje i uvažavanje gospode Sejdića i Fincija, te zahvalnost što su svojom apelacijom omogućili da se otvori suštinsko pitanje Bosne i Hercegovine a to je reforma Ustava, moram ustvrditi da nisu u pravu. Po ovom prijedlogu Dom naroda PS bi imao 24 umjesto sadašnjih 15 delegata/izaslanika, tri kluba konstitutivnih naroda svaki po 7 i to po 6 Hrvata i Bošnjaka iz Federacije po jedan Hrvat i Bošnjak s teritorija Republike Srpske i 5 Srba iz Republike Srpske i 2 s teritorija Federacije. Uvodi se i novi klub od tri delegata/izaslanika, dva s teritorija Federacije i jedan s teritorija RS, sastavljen od pripadnika nacionalnih manjina i ostalih građana koji se nacionalno ne izjašnjavaju, za koje u daljem tekstu koristim pojam iz aktualnog Ustava-„ostali“. Nominirane hrvatske, bošnjačke i srpske izaslanike iz Federacije BiH biraju hrvatski, bošnjački odnosno srpski izaslanici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a nominirane kandidate iz reda onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda izaslanici iz reda Ostalih u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Nominirane hrvatske, bošnjačke i srpske izaslanike iz Republike Srpske biraju hrvatski,bošnjački odnosno srpski izaslanici Vijeća naroda Republike Srpske, a nominirane kandidate iz reda onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda izaslanici iz reda ostalih u Vijeću naroda Republike Srpske.
S punom odgovornošću tvrdim da ovaj prijedlog stavlja u isti položaj pripadnike sva tri konstitutivna naroda ali i „ostale“ jer im omogućuje da izaberu svoje legitimne predstavnike. Ono što ovaj prijedlog sprečava je manipulacija izbornim procesom i voljom građana. Ovaj prijedlog na najbolji način valorizira glas svakog pripadnika konstitutivnih naroda i ostalih za razliku od postojećih rješenja. Navesti ću samo jedan primjer kao ilustraciju. Sada kanton Goražde daje u hrvatski klub jednog delegata kao i Posavska županija bez obzira što u Posavini živi oko 40 tisuća a u Goraždu možda niti 40 osoba hrvatske nacionalnosti. Iako bi se na prvi pogled moglo zaključiti da glas Hrvata iz Goražda vrijedi tisuću puta više nego glas Hrvata iz Posavine nažalost nije istina, vrijedi možda i manje ali služi nekim strankama kao instrument za manipulaciju. E, može sada SDA, SDP… u Goraždu „ubaciti“ u Kantonalnu skupštinu koliko hoće Hrvata ili NSRZB u županijsku skupštinu Zapadnohercegovačku koliko hoće (ili može) Srba ili Bošnjaka, šanse da budu izabrani u Dom naroda Federacije su im sukladne s udjelom dotičnog naroda u dotičnom kantonu/županiji u ukupnom broju tog naroda u Federaciji. Jednako je i s pripadnicima „ostalih“.
DANI: Mada niko direktno nije adresirao primjedbe na račun HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, ali mnogi i u međunarodnoj zajednici smatraju da je pokušaj izmjene Ustava BiH provedbom pomenute presude opterećen dodatnim zahtjevima stranaka. Bez obzira što je prirodno da Vi tražite prihvatanje rješenja koja će omogućiti jednakopravnost hrvatskog kao konstitutivnog naroda, da li ste spremni snositi odgovornost ukoliko put ka EU bude usporen zbog zahtjeva hrvatskih stranaka da se pitanje jednakopravnosti Hrvata u BiH rješava u istom paketu ustavnih promjena s provedbom presude Sejdić-Finci?
LJUBIĆ: Sve ovo i radimo iz dubokog osjećaja odgovornosti za stabilnost i europsku perspektivu Bosne i Hercegovine. Mada se nekima, koji razmišljaju birokratski, neće svidjeti ovo što ću reći. Čak i da ne implementiramo presudu Europskog suda u Strasbourgu glede položaja nacionalnih manjina i „ostalih“ to bi istina usporilo ili zaustavilo europski put BiH ali državu ne bi dodatno destabiliziralo. Ako bi pak implementacijom ove presude dodatno narušili, već ionako narušenu, ravnotežu između ustavne pozicije konstitutivnih naroda to bi BiH ne samo zaustavilo na europskom putu već i dodatno destabiliziralo, s vrlo neizvjesnim epilogom i za samu BiH i za širu regiju. Zato smo mi odlučni da presudu implementiramo na suštinski a ne na formalan ili trik način. Znate li kako se presuda na trik način mogla implementirati u odnosu na Dom naroda bez uvođenja novog kluba? Npr., „Dom naroda se sastoji od 15 delegata i to najmanje 4 Srbina iz Republike Srpske i najmanje 4 Bošnjaka i 4 Hrvata iz Federacije BiH.“ Teoretski svaki peti može biti (a vjerojatno ne bi bio) pripadnik iz reda „ostalih“. Mi nismo niti pomislili da to predložimo. Na isti način kao“trik“ prijedlog ja ocjenjujem prijedlog koji je usvojilo Predsjedništvo SDA kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva tj. da se jedan član na izravan način bira iz Republike Srpske i dva iz Federacije bez nacionalnog predznaka. Teoretski taj jedan iz Federacije mogao bi biti Hrvat a suštinski bi oba iz Federacije uvijek bili Bošnjaci, ili izraz bošnjačke političke volje. Ne može se Bosna i Hercegovina razvijati niti opstati na trikovima već samo međusobnim uvažavanjem i iskrenim dijalogom. Preduvjet je da se prethodno međusobno priznamo.
DANI: Bosna i Hercegovina od 2010. ima krizu vlasti na državnom nivou s kratkom pauzom od četiri mjeseca kada je funkcioniralo novo Vijeće ministara BiH. Vidite li način za njeno rješavanje?
LJUBIĆ: Točnije bi bilo reći da mi u kontinuitetu od 2010. imamo krizu vlasti. Recept je lako propisati ali da bi ozdravili treba ponekad progutati i gorku tabletu a ne ju na prvi neugodan osjećaj ispljunuti. Preduvjet je ispravno identificirati i poredati prioritete i u strpljivom partnerskom odnosu tražiti rješenja a ne kao što je na zapadu sve više praksa nakon prve bračne svađe tražiti razvod zbog „nepodudaranja karaktera“. Ukratko, treba spoznati i prihvatiti da je Bosna i Hercegovima država tri njena konstitutivna naroda i ostalih građana, da izborna volja njena tri naroda mora biti poštovana prilikom uspostave vlasti u kojoj treba osigurati adekvatnu participaciju i ostalih građana putem Ustava i Izbornog zakona, da je članstvo u Europskoj uniji i NATO strateški cilj i način ostvarenja vanjske sigurnosti te stabilnosti i razvoja Bosne i Hercegovine. Nažalost već dugi niz godina ne djelujemo u skladu s ovim ciljevima. Stoga ja ovu krizu vlasti vidim samo kao posljedicu nepostojanja temeljnog konsenzusa u Bosni i Hercegovini ne samo glede ciljeva koje sam identificirao kao strateške već oko ideje same države Bosne i Hercegovine.
DANI: SNSD i SDS traže smjenu ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije i najavili su blokadu funkcioniranja državnih institucija dok se smjena ne izvrši. Kakav je Vaš stav po pitanju smjene aktuelnog ministra vanjskih poslova gospodina Lagumdžije?
LJUBIĆ: I ovo pitanje nastalo u povodu glasovanja u UN-u oko Rezolucije o Siriji sadrži u sebi suštinu koju sam pokušao iznijeti u prethodnim odgovorima, od neslaganja glede vanjskopolitičke orijentacije do načina zauzimanja stajališta, manjak dijaloga koji dovodi do sukoba itd. Interesantno je da su sadašnji akteri ove krize SNSD i SDP složno odbili moju Inicijativu u Zastupničkom domu da oba doma PS BiH otvore raspravu o vanjskopolitičkoj orijentaciji Bosne i Hercegovine, ponukan zastojem BiH na europskom putu te razlikama glede pristupanja NATO-u. Što se tiče vašeg pitanja, najprije da se očitujem o povodu. Smatram da do ovoga nije trebalo doći. Podržavam sve napore međunarodne zajednice na zaustavljanju krvoprolića u Siriji i da sam bio član Predsjedništva i da sam morao glasovati poduprijeti ili ne poduprijeti predloženu Rezoluciju, ja bih glasovao za. Svjestan međutim, da naš glas u UN, osim moralne dimenzije, ništa ne mijenja, kao nažalost niti usvojena Rezolucija, ne bih u situaciji nepostojanja konsenzusa, riskirao unutarnji sukob glasovanjem u UN-u. Što se tiče konkretnog pitanja vezanog za smjenu, ako se i kada se taj prijedlog nađe u proceduri mi ćemo se očitovati u skladu s našim programskim opredjeljenjima, interesima naroda kojega predstavljamo, vodeći računa o funkcioniranju institucija države. Poznato je da je još uvijek u proceduri zahtjev za smjenu ministara iz reda SDA. Treba vidjeti koja je i da li postoji parlamentarna većina koja odgovara principima za koje se mi zalažemo tj. da u sebi sadrži većinski izborni legitimitet svakog od konstitutivnih naroda i da je u stanju donositi i provoditi zakone i odluke. Mi smo stajališta, kada je predstavljanje na državnoj razini dosada usuglašavali unutar stranaka hrvatskog bloka tj. HDZ 1990 i HDZ BiH (pa i šire u okviru stranaka Hrvatskog narodnog sabora) i to ćemo činiti i ovoga puta.
DANI: Jedna od osporavanih odluka nove parlamentarne većine u FBiH je imenovanje Privremenog upravnog odbora Federalne radio-televizije u Federalnom parlamentu. Na nju su reagirali i predstavnici EU, OSCE-a i Američka ambasada u BiH, jer zakon ne poznaje opciju Privremenog upravnog odbora. Zašto se toliko žuri za imenovanjem novih čelnih ljudi FTV-a?
LJUBIĆ: Kritiku ste uputili na krivu adresu. Kad je u pitanju način ili pokušaji imenovanja osporavanog UO Federalne televizije, onda mene i HDZ 1990 ne treba dovoditi u kontekst parlamentarne većine. Nisam, niti bih na takav način sudjelovao u imenovanju UO FTV. Konačno mi kao stranka nismo ni potpisali bilo kakav dokument koji bi nam nametao bilo kakve obveze neke nove parlamentarne većine u Federaciji. Ono što smo podržali i podržavamo i sada je da se ova neustavna i nezakonita i, kao što rekoh, u znatnom dijelu i nekompetentna federalna vlast treba zamijeniti. Da li ćemo biti dio neke nove parlamentarne većine zavisi od mnogo čega a prvenstveno da li se njen program, podudara s programskim ciljevima i misijom HDZ 1990. Istina je da sam nezadovoljan RTV sistemom i radom javnih RTV servisa, uključivo pa i posebice spomenute FTV-a do te mjere da sam tražio na Parlamentu raspravu u funkcioniranju i djelovanju javnih elektroničkih medija. I ova inicijativa kao i ona o vanjskopolitičkoj orijentaciji BiH je složno odbijena od strane SDP i SNSD. Djelovanje dijela javnih medija, kakvo smo imali prilike pratiti zadnjih godinu dana, bi djelovalo destabilizirajuće i na mnogo stabilnija i manje konfliktna društva nego što je naše. Uspostava RTV kanala na hrvatskom jeziku u okviru RTV sistema je bio i ostaje naš prioritet kada su u pitanju javni elektronički mediji.
DANI: Nakon toga je Federalni parlament donio odluku da se raspišu konkursi za tri člana Upravnog odbora Javnog RTV servisa FBiH, što je u suprotnosti sa zakonskim odredbama, koje nalažu da se svake godine imenuje po jedan član, upravo da bi se izbjeglo da vladajuća politička opcija ima kontrolu nad javnim servisom.
LJUBIĆ: Kao što rekoh, ne smatram da to treba raditi na ovakav način, u tome ne sudjelujemo i ne vidim razloga za žurbu ako cilj nije da se samo promjeni politička opcija koja će kontrolirati medije.
DANI: Kakva su očekivanja HDZ-a 1990 na lokalnim izborima? Gdje očekujete da bi Vaša stranka mogla ostvariti dobre izborne rezultate?
LJUBIĆ: Očekujem da potvrdimo pobjedu načelnika tamo gdje već imamo načelnike jer su svojim dosadašnjim radom pokazali sposobnost, odgovornost i rezultate (Rama, Posušje, Ravno, Domaljevac Šamac), imamo još nekoliko vrlo jakih kandidata u ostalim općinama u županijama s hrvatskom većinom, tako da očekujemo za te općine pozitivna iznenađenja. Očekujemo ukupno više vijećničkim mandata, iako istina je ima i takvih općina gdje se lokalno vodstvo zadnjih par godina pasiviziralo i bavilo samo sobom ili „visokom politikom“. Volio bih da me i oni pozitivno iznenade.
DANI: Prije dva mjeseca govorili ste da je s HDZ-om BiH postignut samo načelni dogovor o zajedničkom nastupu dvije stranke na lokalnim izborima, koji je realiziran samo u nekoliko općina koje nisu bile ranjive kada je hrvatska pozicija u pitanju. Da li je dogovor postignut i kad je riječ o Srednjebosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu?
LJUBIĆ: Očekivao sam mnogo veću razinu odgovornosti i dogovor barem tamo gdje je hrvatska pozicija zbog rata ugrožena ili postala ranjiva. Nažalost, moja očekivanja se nisu ispunila. Kad se tako desi obično se kaže odgovornost je na obje strane, međutim ja se usudim ustvrditi da je ovoga puta daleko veća odgovornost na županijskim i općinskim vodstvima HDZ BiH jer znam da smo ih s razine vodstva obje stranke i vodstva Hrvatskog narodnog sabora pozivali i poticali na takav dogovor. Da li su vrhovi stranaka mogli i trebali učiniti više za ovaj dogovor neka svatko sebe preispita i ocjeni.
