Među zemljama europskog jugoistoka, najmlađe stanovništvo imaju Kosovo i Albanija, dok u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji živi najviše staraca.
U posljednjem istraživanju specijaliziranog odjela Svjetske banke, Kosovo spada u zemlje s najvećim postotkom populacije do 15 godina starosti. Na Kosovu živi 32 posto osoba mlađih od 15 godina, što je najveći postotak mladih u Europi.
Kosovo na cijelom europskom kontinentu ima i najniži udio populacije starije dobi – svega šest posto stanovništva je starije od 65 godina.
Nakon Kosova dolazi Albanija, koja ima 23 posto mlade populacije, dok je postotak starijih osoba u ovoj zemlji devet posto. Crna Gora isto tako bilježi značajan broj mladih ljudi, odnosno 19 posto, dok je postotak starije populacije u ovoj zemlji 13 posto.
U Makedoniji je postotak mlade populacije do 15 godina starosti 18 posto, a u toj zemlji živi 12 posto populacije iznad 65 godina starosti. U Hrvatskoj se nalazi 15 posto mlade populacije, a postotak starije populacije je 17 posto.
U Bosni i Hercegovini mlada populacija do 15 godina čini 15 posto stanovništva, dok u zemlji živi 14 posto populacije iznad 65 godina starosti.
U Srbiji, od ukupnog broja stanovnika, 15 posto čine mladi ljudi do 15 godina starosti, dok je broj populacije starije dobi u toj zemlji 17 posto. U Sloveniji je broj mlade populacije najniži u zemljama okruženja i iznosi 14 posto, dok starija populacija u toj zemlji čini 17 posto ukupne populacije zemlje.
U ostalim zemljama Europe, najniži postotak mlade populacije imaju Njemačka i Monako i to po 13 posto, dok u Bugarskoj, Italiji, Ukrajini i Latviji živi 14 posto, a u Austriji 15 posto osoba mlađih od 15 godina.
Prema najnovijim podacima Svjetske banke, nakon Kosova koje je europski rekorder po broju mladih, najveći postotak populacije mlađe od 15 godina ima Turska u kojoj živi 26 posto osoba mlađih od 15 godina, a slijede Island i Irska sa 21, te Norveška sa 19 posto mladih u ukupnoj populaciji.
Najveći postotak populacije iznad 65 godina starosne dobi zabilježen je u Monaku i to i 24 posto, a slijede Njemačka sa 21, Italija sa 20, Grčka sa 19, te Bugarska i Austrija sa po 18 posto starijih osoba u ukupnoj populaciji.
U većini europskih zemalja zabilježen je veći broj osoba starije dobi od broja mlađe populacije, što znači da ove zemlje imaju problem smanjivanja stanovništva ili problem tzv. bijele kuge. Od 45 europskih zemalja, njih 20 se suočava sa problemom starenja stanovništva.
Među zemljama jugoistočne Europe, bijela kuga je prisutna je u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji.
Promatrano na svjetskom razini, najviši postotak mlade populacije do 15 godina zabilježen je u Nigeru 49 posto, a slijede Uganda sa 48, Mali 48, Angola 47, Burundi, Zambija i Kongo sa 46 posto mladih u ukupnom stanovništvu.
Nakon Monaka, koji je rekorder prema broju staraca, slijede Japan sa 23, Njemačka sa 21, Italija sa 20, Grčka sa 19, te Finska, Švedska, Austrija, Bugarska i Portugal sa po 18 posto starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji zemlje.
Promatrano prema regijama i kontinentima, najveći postotak mlade populacije nalazi se u zemljama Afrike, gdje je prosjek mladog stanovništva doseže 43 posto od ukupne populacije. S druge strane, najveći postotak populacije starijih osoba zabilježen je u Evropi gdje živi 16 posto staraca. [Anadolija]
