Republika Hrvatska je odavno izvršila pomorsku agresiju na BiH, a izgradnja Pelješkog mosta preko teritorijalnih voda koje iz Neuma u obliku koridora idu u međunarodne vode dodatni je problem i BiH zbog toga mora pustiti glas protesta.
Rekao je to u nedjelju Ševal Kovačević, zamjenik predsjednika Pomorskog društva BiH i vršitelj dužnosti predsjednika tog društva, govoreći na redovnoj sesiji “Kruga 99” u Sarajevu o temi “Bosna i Hercegovina – pomorska država?”.
“Tražimo da se odmah uputi protestna nota Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj za jednostrano proglašenje unutrašnjih voda u akvatoriju Neum i zbog toga što se pristaje da se Hrvatskoj daju sredstva za ‘feasibility’ studiju za gradnju Pelješkog mosta. Takvim pristajanjem Europa jednostrano proglašava da su to unutarnje vode RH. Vijeće ministara treba preko državnog pravobranitelja narediti prikupljanje dokaza da se pripremimo za arbitražu na međunarodnom sudu, ali se bojim da je za to možda kasno jer Hrvatska 30. lipnja 2013. ulaze u EU”, kazao je Kovačević.
On je naglasio da Hrvatska nije spremna pristati ni na kakvo pomorsko razgraničenje, osim BiH, ni sa Slovenijom, a ni sa Crnom Gorom.
Također je podsjetio da sporazum Tuđman – Izetbegović nije riješio prvo pitanje međunarodnog plovnog puta BiH iz neretvanskog akvatorija, putem neretvanskog kanala, korčulanskog kanala, do otvorenog mora, kao ni razgraničenja u isključivom ekonomskom pojasu.
Ibrahim Bušatlija, član Pomorskog društva BiH, naglasio je da otoci Veliki i Mali školj i rt Kleka i po ranijim državnim ugovorima pripadaju BiH i da tu nema diskusije, što je potvrđeno i u sadašnjim političkim krugovima Hrvatske.
“Tu je drugi problem. Tamo je povučena granica tako da se iz BiH ne može izaći na otvoreno more. Mi imamo pravo, po konvenciji UN-a, na otvoreno more. Otvoreno more se osigurava tako što međunarodni faktor, odnosno međunarodni sud odredi koridor milju i po širine od Neuma do kraja Brača, Hrvara, Korčule i tamo je izlaz BiH na more”, rekao je Bušatlija.
“Taj koridor je suverenitet BiH i ako se tamo što pravi krši se suverenitet države, a Pelješki most je to. Znači prvo se treba preko međunarodnih faktora odrediti taj koridor i onda se preko njega ništa ne bi moglo praviti jer bi to bilo nasrtanje na državu BiH”, kazao je Bušatlija.
Hrvatska, kako je dodao, treba da povezuje svoju teritoriju, ali ne može praviti most od Komarne do Pelješca visine 35 metara pa da onda brodovi koji nose kontejnere, ratni brodovi i veliki kruzeri ne mogu ući u Neum, jer to koči i privredu BiH i njen društveni život, naglasivši i da su mostovi te vrste u svijetu viši od 64 metra.
Kemal Karkin, bivši djelatnik Ministarstva komunikacija i prometa BiH i voditelj Stručne skupine za razgovore s Republikom Hrvatskom, rekao je da je prvobitni prijedlog Hrvatske bio da Pelješki most bude visok 35 metara i širok 150 metara plovnog puta, ali da je nakon toga, 2006. i 2007. godine, postignut dogovor da most bude visok najmanje 55 metara i širok najmanje 200 metara te da mu nije jasno odakle sada ponovo mijenjanje tih dimenzija u prvobitno stanje.
