24. siječnja
1458.
— Petnaestogodišnji Matija Korvin izabran za hrvatsko-ugarskog kralja koji će u Hrvatskoj dobiti i naslov “dobri kralj Matijaš”.
1822.
— U Rastovači kraj Posušja u Hercegovini rođen je fra Grgo Martić, jedan je od trojice zanimljivih pisaca iz Bosne, uz Martina Nedića i Ivana Franju Jukića, koji su se uključili u ilirski pokret. Naravno, s obzirom na jednu od osnovnih značajki preporoda, buđenje nacionalne svijesti, prirodno je i s obzirom na tadašnje političke prilike, da su to bili mladi učeni franjevci, čije su se rodoljubne težnje podudarale s nacionalno-oslobodilačkim planovima hrvatskih preporoditelja. Grgo Martić je, zapravo, posljednji veliki predstavnik svoga zavičaja u ilirskom pokretu, u kojem je sudjelovao već 40-ih godina kao Ljubomir Martić Hercegovac. On nije samo suradnik u hrvatskoj periodici nego je i zagrebački đak.
Studirao je u Zagrebu filozofiju od 1839. do 1841., što će reći da je bio neposrednim, aktivnim sudionikom pokreta. Opjevat će glavni grad Hrvatske, a velikoilirsku koncepciju zagovarao je hrabro čak i za apsolutizma. Stvarajući pod utjecajem Mažuranića i narodne pjesme, bio je svojedobno slavljen kao epski pjesnik (Osvetnici, Posvetnici), putopisac (Put u Dubrovnik, Putovanje u Makarsku), te pripovjedač – spomenimo pripovijest Bijedni Novak, a postumno su tiskana njegova Zapamćenja.
Fra Grgo Martić, po svemu je više stihotvorac nego umjetnik, no stvaralac koji je, kao i drugi bosanski preporoditelji zbog opsega svoje suradnje, tematske i idejne opredijeljenosti, prirodno uključen u hrvatsku književnost, ali je zadužio i bosansku kulturu. Umro je 30. kolovoza 1905. u Kreševu.
1838.
— Morse je demonstrirao telegraf na kome je promijenio telegrafsku šifru, od telegrafskog rječnika sa numeričkim kodom, u kod za svako slovo.
1843.
— Rođen Josip Stadler, hrvatski svećenik, vrhbosanski nadbiskup, utemeljitelj Družbe sestara služavki Malog Isusa, kandidat za sveca. Papa Lav XIII. imenovao ga je 1881. vrhbosanskim nadbiskupom u Sarajevu. Djelovao je na vjerskom, prosvjetnom, kulturnom i nacionalnom polju. Dao je sagraditi katedralu Srca Isusova u Sarajevu, bogoslovno sjemenište s crkvom sv. Ćirila i Metoda, kaptol i nadbiskupski dvor. U Travniku je podigao gimnaziju i sjemenište.
1906.
— Eduard Slavoljub Penkala patentirao je prvu mehaničku olovku na svijetu.
Penkala je rođen u Mađarskoj (danas Slovačka) i jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Nakon ženidbe izabrao je Zagreb kao boravište svoje obitelji te je postao naturalizirani Hrvat.
Njegov opus obuhvaća oko 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, zrakoplovstva itd.
Kako stoji na Wikipediji, prvu mehaničku olovku na svijetu patentirao je 24. siječnja 1906. godine. Već 1907. godine patentirao je prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom i to 31. svibnja 1907. godine. Patenti su prijavljeni u više od 35 zemalja svijeta. U to doba inženjer Slavoljub Penkala stalno je povećavao proizvodnju i iz svoje radionice na Trgu kralja Tomislava 17, seli u Prašku ulicu br. 3. Sve veća potražnja tržišta povećava proizvodnju i već 1906. godine počinje suradnja između Edmunda Mostera i Slavoljuba Penkale, koja dovodi do stvaranja poduzeća Penkala-Moster. Zajednički počinju graditi novu tvornicu u današnjoj Branimirovoj ulici, koju 1911. godine završavaju i stvaraju zajedničko dioničko društvo Penkala-Edmund Moster d.d. U toj je tvornici Penkala 1908. godine počeo lijevati prve gramofonske ploče, a samo godinu dana kasnije prvi je u Hrvatskoj počeo snimati glasove naših operetnih i opernih pjevača na gramofonske ploče Edison-Bell-Penkala (današnja Croatia Records) u Nikolićevoj (danas Teslinoj) ulici.
Penkala olovke i nalivpera izvoze se u više od sedamdeset zemalja svijeta i tvornica od 300 radnika 1911. godine povećava taj broj na 800 radnika: može se reći da je u razdoblju od 1912. do 1926. godine to bila jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora u svijetu.
1959.
— U Berlinu je rođena njemačka glumica Nastassja Kinski.
1965.
— U 90. godini u Londonu je umro Sir Winston Leonard Spencer Churchill (rođen 30. studenog 1874.), jedan od najvećih državnika u britanskoj povijesti.
1984.
— Predstavljen prvi Apple Macintosh osobni kompjutor.
1994.
— Zapovjednik snaga UN u Bosni na odlasku belgijski general Francis Briquemont izjavio u intervjuu “Figarou” da bi međunarodna zajednica trebala zaustaviti pregovore s liderima zaraćenih strana u Bosni i upotrijebiti silu, ukoliko oni nebi poštovali svoje potpise.
HD0124
