Najnovije statističko izvješće iz Europske unije (EU) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) govore da se ekonomska aktivnost u BiH dodatno usporava. Ovo je u intervjuu za agenciju Fena kazao zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi govoreći o aktualnom stanju ekonomije u BiH.
Daviddi je pojasnio da je oporavak, uglavnom vođen izvozom u 2010. i 2011. godine, počeo gubiti zamah prošle godine.
“Izvoz je pao za četiri posto, dok je uvoz ostao isti. Industrijska proizvodnja i zaposlenost u privatnom sektoru i dalje opada. Stopa registrirane nezaposlenosti je dosegla 44 posto. Dobra stvar je da se inflacija kreće na oko dva posto, s tim što se ovo povećanje uglavnom odražava na više cijene hrane i energije”, istakao je.
Važno upozorenje iz EU-a i MMF-a je da bi izvoz mogao biti otežan u budućnosti zbog neuspjeha usklađivanja standarda kvalitete uoči pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
Daviddi smatra da svakodnevni život građana BiH upravo odražava statističke pokazatelje.
“Znam iz razgovora s mojim prijateljima i ljudima diljem BiH da se kvaliteta života pogoršava. Zvuči dobro kad kažu da je inflacija niska. No, u stvarnom životu, te više cijene hrane i energije najviše utječu na građane. Oni to osjete na svom obiteljskom budžetu. A bojim se da trenutni ekonomski trendovi ne daju puno prostora za optimizam u bliskoj budućnosti ako vlasti BiH ne provedu nužne reforme”, rekao je.
U ovom trenutku, naglasio je, BiH zaostaje za svojim susjedima kada je u pitanju politički i ekonomski napredak. Hrvatska će ući u EU ove godine, a Srbija i Crna Gora su napravile jasan napredak u tom smjeru.
“BiH treba poboljšati svoju konkurentnost i produktivnost, privući ulaganja, smanjiti pretjerano prisustvo javnog sektora u poslovnom okruženju i provesti reforme ekonomske politike. BiH čini malo radi poboljšanja poslovnog okruženja. Mjere koje su potrebne uključuju učinkovite zakone koji uređuju trgovinu, poboljšanje procesa za pokretanje poslovanja, i druge mjere. Zemlja ima privredni potencijal u pojedinim sektorima, kao što su energija i podsektorima kao što je poljoprivreda visoke vrijednosti, drvnih proizvoda, turizma i lake industrije. Agrobiznis sektor je presudan za ublažavanje siromaštva, jer znatan dio onih koji žive ispod granice siromaštva ovisi o poljoprivredi, te ljudima koji žive u ruralnim područjima”, izjavio je Daviddi.
Svjetska banka, Svjetski ekonomski forum i MMF upućuju na slabo korištenje tehnologije i inovacija, nedostatak znanja o tržištu, i stagnaciju ljudskog kapitala kao glavne izazove koje BiH treba prevladati da bi ostvarila ekonomski rast.
“BiH je jedna od rijetkih izvoznika energenata u Europi, i može uveliko iskoristiti ovu komparativnu prednost. Ali, treba poboljšati infrastrukturu i distribuciju, i privući investitore. Ako to ne učini do 2014. BiH bi mogla izgubiti svoj energetski višak i sposobnost za izvoz, zbog nedostatka ulaganja u elektrane i druge infrastrukture, te nedostatak reformi”, upozorio je Daviddi.
Dodaje da nema potrebe “otkrivati toplu vodu”. “Razne strategije su napisane, stručnjaci su u brojnim prilikama razgovarali o tome što treba učiniti. Vlasti moraju provesti nužne reforme čime se stvara mogućnost za napredak. Priroda je bila velikodušna prema BiH, u pogledu i prirodnih i ljudskih resursa. Trebali biste ih koristiti za svoj vlastiti razvoj”, istaknuo je.
Teška ekonomska situacija u BiH dodatno je pogoršana opadanjem izravnih stranih investicija, a što je direktno vezano za nestabilnu političku situaciju i lošu investicijsku politiku.
“Izravna strana ulaganja su već poprilično niska. BiH nije uspjela do sada privući značajnije investicije što je, na primjer, u zemljama srednje i zapadne Evrope u tranziciji predstavljalo pokretačku snagu ekonomskog razvoja. Značajna direktna strana ulaganja će biti dodatno izložena riziku ako BiH ne postigne napredak u EU-integracijama. Iskustvo je pokazalo da koraci ka integraciji u EU pomažu zemlji u pogledu privlačenja stranih investicija. Što je zemlja bliže članstvu u Europskoj uniji, investitori joj posvećuju više pažnje. Kao što znate, BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, ali taj sporazum još nije u potpunosti na snazi. Moramo vidjeti da se presuda u predmetu ‘Sejdić-Finci’ provodi i da je koordinacijski mehanizam za pitanja Europske unije uspostavljen da bi zemlja bila u stanju podnijeti vjerodostojnu aplikaciju za članstvo u EU”, rekao je Daviddi.
Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bi, istaknuo je, predstavaljao istinski i značajan poticaj potencijalnim investitorima.
Daviddi smatra da ulazak Hrvatske u EU nudi pravu priliku BiH da se prilagodi europskim standardima i ubrza unutarnje reforme.
“To će dovesti do većih opsega trgovinske razmjene sa zemljama EU-27 (uskoro će biti 28) i nova radna mjesta i investicije. Ali, pristupanje Hrvatske u EU također predstavlja i izazov, jer standardi i normativi u BiH trebaju biti poboljšani. Na primjer, neke kategorije izvoza u Hrvatsku i EU su ugrožene jer BiH nema akreditirane proizvode životinjskog podrijetla za izvoz u EU. A Hrvatska je vaš najvažniji vanjskotrgovinski partner. Uzmimo za primjer mlijeko, mada to trenutno možda nije najbolji primjer zbog afere s aflatoksinom, ali ipak BiH izvozi u Hrvatsku 40 milijuna litara mlijeka godišnje. Mnoga obiteljska poljoprivredna gazdinstva žive od novca koji zarađuju na ovaj način. Još jedan dobar primjer je poznati livanjski tvrdi sir. Najstarija mljekara u bh. izvozi 70 posto svog sira u Hrvatsku. Tisuću ljudi, koji prodaju mlijeko toj mljekari, ovise o tome”, naglasio je Daviddi.
Dodao je i činjenicu da je u posljednjih deset godina, samo u području sigurnosti hrane i veterinarskog sektora, Europska komisija dala i osigurala oko 19 milijuna eura u vidu tehničke pomoći, ulaganja, podrške i savjeta za sveobuhvatnu pripremu BiH u vezi s ulaskom Hrvatske u EU.
“Mi smo više puta obavještavali i upozoravali Vijeće ministara BiH i entitetske vlade na ove izazove, te pokrenuli razgovore između Hrvatske i BiH u okviru trilateralnog dijaloga za rješavanje pitanja kao što su tranzit preko Neuma, bh. izvoz kroz luku Ploče i upravljanje granicom”, naglasio je.
Intenzivan tehnički posao, najavio je Daviddi, bit će nastavljen idućih mjeseci, tako da je razdoblje u kojem se bh. proizvodi ne mogu izvoziti u Hrvatsku sveden na najmanju moguću mjeru.
“Pomoć koju pruža Evropska unija može doprinijeti stvaranju uvjeta za nova radna mjesta i prosperitet. Zakoni i regulative EU pružaju širok teren za djelovanje. Ali, lideri i institucije BiH su ti koji trebaju krenuti u akciju i postići ciljeve, jer vi ste glavni igrači”, poručio je Daviddi.
