Sastanak sedmorke u Bruxellesu je imao posve drukčiji početak nego što je bio njegov završetak, budući da su predstavnici Europske komisije shvatili da su se političke stranke usuglasile da FBiH bude s 12 umjesto deset izbornih jedinica, doznaje Večernji list.
Na kraju su stranke vladajuće šestorke s državne razine, uz protivljenje SDA, poduprle načelo po kojemu je FBiH sastavljena od deset izbornih jedinica koje su i ustavne kategorije.
No, prijedlog koji je prezentiran u Bruxellesu u načelu govori o tome da se jedan član Predsjedništva bira iz Republike Srpske, a u Federaciji dvojica, i to posredstvom deset izbornih jedinica. A ovaj sustav koji je razrađen u okviru FBiH uvest će nešto kompliciranije procedure izravnog izbora i s jedne strane otvoriti mogućnost da se na izbore za Predsjedništvo kandidira osoba bez obzira na njegovu nacionalnost, posebno nevezano uz podrijetlo.
No, u dokumentu koji je predstavljen u Bruxellesu jedna od ključnih stavki jeste da su smanjene mogućnosti zloporaba na štetu Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda s nametanjem predstavnika u vlasti. Za izbor članova Predsjedništva BiH potrebno je zadovoljiti dva kriterija – izborni rezultat na razini cijelog entiteta, a drugi je pak da na području određenih županija dobije većinsku potporu.
Te dvije činjenice donosit će određeni broj elektora plus premijum elektora zavisno koliko je glasova dobio iz pojedinih županija. U izborne propise će se uvrstiti odredbe po kojima kandidat mora ostvariti pobjedu u trima većinskim hrvatskim, odnosno drugi kandidat u trima većinskim bošnjačkim županijama po rezultatima posljednjeg popisa.
Budući da bi se popis trebao održati, naravno, ako se ponovno ne odgodi, u listopadu ove godine, onda će se ti rezultati uzeti u razmatranje. No, to ne sugerira kako će za članove Predsjedništva biti isključivo važni elektorski glasovi županija s većinom jednoga ili drugoga naroda jer će se uzimati u obzir i ukupan broj ostvarenih glasova koji donose elektorske bodove.
