8. travnja
1203.
– Bosanski ban Kulin, da bi izbjegao križarski rat, odrekao se pred papinim legatom bogumilstva – od pojave bogumilstva pa sve do propasti bosanske države, rimski pape tretirale su Bosnu kao heretičku zemlju, a bogumilstvo uzimali kao povod za kretanje križarskih ratova. U prisutnosti Kulina bana, legata Ivana de Kazamare i pred okupljenim narodom, predstavnici bosanskih kršćana prihvaćaju “sve što apostolska stolica od njih bude tražila” te se odriču “manihejskog krivovjerja i raskola zbog kojega su ozloglašeni”.
1848.
– Umro Domenico Gaetano Donizetti, talijanski skladatelj.
1905.
– Umro Josip Juraj Strossmayer, hrvatski biskup, političar, mecena, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija) i pisac; jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća. Biskup Strossmayer je osnivač i pokrovitelj JAZU, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te utemeljitelj Zagrebačkog sveučilišta. Potpomažući mnogobrojne kulturne ustanove, zaslužan je za unaprjeđenje hrvatske znanosti, književnosti, umjetnosti i publicistike. U hrvatski politički život Strossmayer ulazi kao mladić tijekom studija. Oduševljava se idejom slavenske uzajamnosti. Tijekom revolucije 1848. podupire politiku Narodne stranke i bana Jelačića, velik je protivnik stare Austrije i njezina aristokratskog i feudalističkog ustrojstva, bori se za federalističko uređenje države i samostalnost svih njezinih mnogobrojnih naroda. Premda oportunistički taktizira s Bečom, dosljedni je zagovornik ideja da je krajnji cilj južnoslavenskih naroda u monarhiji osamostaljenje i ujedinjenje u zasebnu ravnopravnu državu.
1913.
– Rođen Rudi Supek, hrvatski književnik.
1915.
– Rođen Ivan Supek, hrvatski fizičar, filozof, pisac i humanist.
1938.
– Rođen Kofi Annan, političar iz Gane i 7. glavni tajnik UN-a.
1962.
– Umro Branko Gavella, hrvatski kazališni redatelj, ravnatelj, pedagog, teatrolog, kazališni kritičar i prevoditelj.
1973.
– Umro Pablo Picasso, španjolski slikar i jedan od najistaknutijih slikara 20. stoljeća. Njegova je darovitost bila izuzetna od najranijeg djetinjstva. U povijesti slikarstva malo je “državnih udara” koji se smionošću i odjekom mogu mjeriti s onim što ga je Pablo Picasso ostvario 1907. godine, kada je svojim zapanjenim prijateljima pokazao “Gospođice iz Avignona”, sliku na kojoj je svijet predočio kao u razbijenu zrcalu. Picasso je bio pokretač i inspirator slikarskih smjerova kao što su kubizam i sugestivni ekspresionizam koji predstavljaju pravi revolucionarni obrat u modernoj likovnoj umjetnosti. Picasso je napravio preko 6,000 slika, skulptura i crteža. Njegove slike danas vrijede milijune. Njegov golemi opus obuhvaća više stvaralačkih faza: “modru”, “ružičastu”, “kubističku” , zatim “klasičnu”, “nadrealisitčku” i “ekspresionističku”. Gotovo da nema likovnog područja u kojem Picasso nije izrazio svoj umjetnički kreativni genij.
1990.
– Stanovnici Slovenije izašli su na prve poslijeratne višestranačke, tajne i neposredne izbore, na kojima su birali predsjednika Predsjedništva Republike Slovenije, četiri člana Predsjedništva i delegate Društveno-političkog vijeća i Vijeća općina republičke Skupštine.
1991.
– U Zagrebu je narodni bunt spriječio suđenje jugoslavenske vojske skupini virovitičkih domoljuba.
1992.
– Predsjedništvo BiH donijelo Odluku o proglašenju neposredne ratne opasnosti, kao i Odluku o izmjeni nazive Socijalističke Republike BiH u naziv Republika Bosna i Hercegovina.
1993.
– Za građane Hrvatske prestali važit crveni “YU-pasoši”, u inozemstvo mogu samo sa hrvatskom putovnicom.
20120408
