U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak je održano središnje obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”.
Događaju su bili nazočni i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner. Time je zaključen međunarodni znanstveni skup Standardizacija romskog jezika: pojam samudaripen održan pod Predsjedničinim visokim pokroviteljstvom.
Kako je istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, održavanje ovog skupa i obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika u najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj instituciji Hrvatske simbolična je poruka hrvatskog naroda i društva da je zrelo i spremno pomoći Romima u njihovoj boljoj integraciji u društvo.
“Ovo nije samo veliki dan za romsku zajednicu, nego i za hrvatsku društvo jer se demokratičnost društva mjeri u odnosu prema onima koji su najslabiji u tom društvu”, rekao je akademik Kusić. Obilježavanje je započelo intoniranjem hrvatske i romske himne, a akademik Kusić je podsjetio da je upravo autor teksta hrvatske himne Antun Mihanović prvi u Hrvatskoj pisao o Romima. Akademik Kusić je podsjetio i da je prvi znanstveni skup u HAZU posvećen Romima i njihovom jeziku i kulturi održan 2015., što je bio prvi skup u Akademiji posvećen nekoj nacionalnoj manjini. Za Rome je kazao da su jedna od najstarijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ali da su i svi su svi svjesni nekadašnjih predrasuda prema Romima i njihovih nagomilanih problema. Pohvalio je napore saborskog zastupnika za romsku nacionalnu manjinu Veljka Kajtazija i Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara” kojima se problemi Roma nastoje riješiti kroz njihovo obrazovanje, iako se radi o dugom i sporom procesu. Podsjetio je da je i utemeljitelj HAZU Josip Juraj Strossmayer isticao da su obrazovanje i kultura važniji od materijalnih dobara te da je stoga osnovao Akademiju i otvorio galeriju slika iako je većina hrvatskog naroda tada bila nepismena, zbog čega je trpio prigovore. “Identitet hrvatskog naroda stvarale su i nacionalne manjine, pa tako i Romi koji su time utkani u identitet hrvatskog naroda”, istaknuo je akademik Kusić kojem je “Kali Sari” uručila jednu od svojih godišnjih nagrada.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svom je govoru istaknula da je obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika svake godine nova prigodu za svojevrsnu bilancu uspjeha i davanje smjernica budućim koracima u afirmaciji romskog jezika i kulture u Hrvatskoj i izvan nje, istaknuvši da je proučavanje i učenje romskog jezika, ne samo među Romima nego i svima zainteresiranima, presudno važno za njegovanje i i afirmaciju nacionalnog identiteta Roma i razvoj romske kulture, kao i za njezino posredovanje drugim narodima.
“Romska kultura stoljećima je bila usmena kultura, bogata i raskošna u nekim segmentima, ali je ostala nezapisana, kao i često tragična povijest romskog naroda. Velikim dijelom to je bilo uvjetovano romskim načinom života, no i nerazumijevanjem sredina u kojima su živjeli često izolirani i tretirani kao građani drugog i trećeg reda. Bez književnog jezika nema povijesti, književnosti, prosvjete, mogućnosti trajnog očuvanja kulturne baštine nijednog naroda. Iako smo u tome tek na početku, i s mnogo problema koje treba riješiti, temelji su postavljeni”, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović, dodavši da je iznimno važno uključivanje romske mladeži u obrazovni proces sve do najviših akademskih stupnjeva, kako bi sve više ulazili u svijet obrazovanja i znanosti i time davali doprinos afirmaciji romskog jezika i kulture.
Predsjednica je posebno zahvalila Hrvatskoj akademiji što je ugostila ovu proslavu, “iskazujući time svoju kulturnu širinu i pružajući oslonac romskoj manjini u afirmaciji njenog identiteta.”
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da Hrvatska jamči sva prava nacionalnim manjinama temeljem Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te sukladno najvišim međunarodnim standardima. “Stoga mi je posebno drago da moja vlada ima podršku i izvrsnu suradnju sa svih osam zastupnika nacionalnih manjina koji su nam partneri u parlamentarnoj većini. Na tome smo posebno inzistirali jer smatramo da je to korisno za hrvatsko uključivo tolerantno društvo 2016.
Unapređivanje postojeće razine prava nacionalnih jedan je od prioriteta programa Vlade, a operativni programi za pojedine nacionalne manjine, uključujući romsku, izradit će se do kraja godine”, kazao je premijer Plenković. Upozorio je da su pripadnici romske nacionalne manjine i dalje među najdiskriminiranijim skupinama u hrvatskom društvu i da brojni pokazatelji na područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravlja ukazuju na neprihvatljive razlike u položaju Roma i ostalih građana. “Kvalitetnijom koordinacijom, uključivanjem regionalne i lokalne razine kao i transnacionalne suradnje može se unaprijediti podršku romskoj zajednici. U tome očekujem visok stupanj inicijative i suradnje s romskim predstavnicima koji će u tim nastojanjima imati jasnu i snažnu potporu moje vlade”, zaključio je premijer.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner pozdravio je napore u očuvanju romskog jezika kako bi i mlađe generacije mogle dalje prenositi bogatstvo svoga podrijetla, budući da je upravo jezik najveće bogatstvo i jedna od temeljnih odrednica svakog naroda. Po njegovim riječima, do predrasuda prema Romima i njihove segregacije u društvu dolazi zbog nedovoljnog poznavanja romskog naroda, njihovih običaja, tradicije i kulture. “Stoga je puna integracija romskog naroda moguća samo kroz izgradnju njihova identiteta, ali i kroz mogućnost da se mladi Romi obrazuju, ne samo kako bi mogli artikulirati svoju kulturu, nego da doprinesu cijeloj društvenoj zajednici”, kazao je akademik Reiner.
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi poručio je da romskoj zajednici prisutnost predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti daje nadu da će u predstojećem razdoblju napraviti značajne pomake u svom položaju. “Učinimo zajedno iskorak, neka romska zajednica ostane ujedinjena i neka nam svim bude ugodno u našoj domovini Hrvatskoj”, kazao je Kajtazi. Podsjetio je da je obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika započelo upravo u Hrvatskoj 2008. kada je objavljen prvi romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik. Taj dan je 2012. priznao i Hrvatski sabor, a 2015. i Unesco.
Skup je pozdravio i predsjednik parlamenta Međunarodne romske unije Stanislaw Stankiewicz.