Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko upozorila je u četvrtak kako postoji “strategija poricanja i negiranja” prošlosti i zločina iz doba Miloševićevog režima, ocijenivši da je dio te strategije i vraćanje na javnu scenu generala i visokih časnika nekadašnje Vojske Jugoslavije, osuđenih za ratne zločine
Biserko je za Vojvođanski analitičko-istraživački centar (VOICE) ocijenila kako vraćanje generala i visokih časnika nekadašnje VJ, koji su zapovijedali tijekom sukoba na Kosovu 1998. i 1999., kao predavača na Vojnu akademiju predstavlja “širu strategiju koja se ne odnosi samo na ratne zločince koji su odslužili svoje zatvorske kazne”, piše Tportal.
“Radi se o strategiji negiranja i poricanja svega što se dogodilo, o normaliziranju Miloševićeve politike i njezina kontinuiteta. To istovremeno pokazuje da Srbija nije baš na putu za Europsku uniju, pošto je jedan od prioriteta EU suočavanje s prošlošću”, ocijenila je Biserko za VOICE.
Srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin najavio je ovog tjedna da će generali i časnici Vojske Jugoslavije, koji su zapovijedali tijekom ratnih sukoba 90-ih godina prošlog stoljeća, bit će predavači na državnoj Vojnoj akademiji u Beogradu.
Vulin je objasnio kako će “svoja ratna iskustva” polaznicima akademije prenijeti i haški osuđenik Vladimir Lazarević te još nekoliko visokih časnika koji su bili na ključnim pozicijama tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji.
Biserko drži kako će sudjelovanje tih generala i časnika u radu Vojne akademije dovesti do situacije da će “ratni zločinci biti moralna vertikala u društvu i da će oni utjecati na mlade kadrove u vojsci, odnosno tamo gdje budu radili kao predavači”.
Stajališta Sonje Biserko dijeli i povjesničarka Dubravka Stojanović, koja je za VOICE rekla kako se Srbija nikada nije suočila sa zločinima iz 90-tih, te da je i poslije 2000. godine bila vidljiva “potvrda istog programa i istih ljudi koji su Srbiju tada i odveli u rat”.
“Srbija se nije suočila s tim što je u ratovima htjela i tražila, zašto je do njih došlo, koja je odgovornost Srbije i koji je program stajao iza tih ratova. Svih ovih godina imali smo novinare, intelektualce, akademike i svećenike koji su nastavili govoriti isto kao i devedesetih, a ovo sada je samo još jedna potvrda na vojnoj razini”, rekla je Stojanović.
Sociologinja kulture Aleksandra Bosnić naglašava kako Srbija u takvom odnosu prema ratnoj prošlosti nije usamljena te da i u regiji “postoji problem s povijesnim revizijama i isključivostima”.
