U utorak 1. travnja u Parizu je u 91. godini života preminuo dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti istaknuti francuski povjesničar svjetskog glasa Jacques Le Goff.
Rođen je 1. siječnja 1924. u Toulonu i bio je jedan od najistaknutijih osoba suvremene historiografije i vodeći predstavnik „Nove povijesti” (La nouvelle histoire), pokreta u povijesnoj znanosti koji se svojim pristupima povijesnom životu oštro odvojio od njezinih tradicionalnih interpretacija.
Od 1967. uređivao je ugledni časopis Anali osnovan 1929. koji je oko sebe okupljao znanstvenike koji su svoja istraživanja usmjerili prema dotad zapostavljenim područjima i izvorima i umjesto proučavanja događaja iz pretežno političkog područja naglasak stavili na sveukupnost povijesnih zbivanja.
Bio je stručnjak za povijest srednjeg vijeka, a svojim je istraživanjima i radovima iz iz temelja izmijenio percepciju tog povijesnog razdoblja i značajno doprinio popularizaciji povijesti u širokom krugu čitalaca. Glavna su mu djela: Trgovci i novčari u srednjem vijeku (1956.), Intelektualci u srednjem vijeku (1957.), Civilizacija srednjovjekovnog Zapada (1965.), Za drugačiji srednji vijek (1977.).
Jacques Le Goff izabran je 2000. za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 1999. je napisao predgovor engleskom i francuskom izdanju prve knjige edicije Hrvatska i Europa, u izdanju HAZU, posvećenom razdoblju hrvatske povijesti od 7. do 12. stoljeća. U njemu je istaknuo važnost hrvatskog doprinosa razvoju europske civilizacije, dok je hrvatsku ranosrednjovjekovnu umjetnost ocijenio jednom od najljepših europskih umjetnosti toga doba.
Le Goff je u predgovoru iskazao veliko poštovanje prema autorima knjige, ustvrdivši da su „s erudicijom, inteligentno i briljantno pokazali da je Hrvatska izvorna, ali i duboko europska sastavnica cjeline što je čini Europa.”
Svojim je predgovorom Jacques Le Goff kao svjetski priznati znanstveni autoritet iskazao veliko poštovanje i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kao izdavaču edicije Hrvatska i Europa.
Ujedno je skrenuo pozornost europske i svjetske javnosti na nedovoljno poznatu hrvatsku povijest i kulturu i pozvao čitatelje da iskažu svoje prijateljstvo hrvatskom narodu, pomažući mu u priznanju njegovog „više nego tisućljetnog mjesta u europskoj cjelini.”
