Zašto se zagrebačko naselje Studentski grad tako zove kad u njemu nema nikakvih sadržaja namijenjenih studentima? Na to pitanje vjerojatno odgovor ne zna ni većina stanovnika Studentskog grada, naselja u Gornjoj Dubravi, omeđenog Dankovečkom ulicom na zapadu, na jugu Koledinečkom, a na istoku ulicom Gjure Prejca.
No, odgovor znaju u Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove. Doduše, pišući ga poslužili su se i Zagrebačkim leksikonom, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Pitanje im je postavio portal Srednja.hr, a iz odgovora koji je napisao spomenuti gradski ured doznaje da su izgradnji od 1949. godine sudjelovali i studenti, u sklopu tadašnjih omladinskih radnih akcija, da je bilo planirano kao studentski kampus, ali ta zamisao nikada nije ostvarena.
Inače, za izgradnju Studentskog grada u Dubravi bili su zaduženi studenti na Arhitektonskom fakultetu pod vodstvom profesora Josipa Seissela, objavio je svojevremeno Večernji list. Studenti su odmah došli na ideju da grade montažno.
Ubrzo nakon izrade koncepta 1948. godine prionulo se gradnji uz velike radne akcije koje su uključivale i studente iz različitih zemalja, koji su entuzijastički prionuli poslu uz veliku medijsku potporu. Samo u nekoliko ljetnih mjeseci 1950. godine Dubravu je posjetilo, radeći na gradilištu Studentskog grada uz domaće omladince i 2260 stranih omladinaca iz raznih krajeva svijeta, odnosno 40 raznih narodnosti.
No, gradnja Studentskoga grada polako se smanjivala i odužila, a od naselja namijenjenog studentima ostao je samo naziv.
Osim toga, studenti više nisu sudjelovali u projektu. Niti jedan paviljon nije izgrađen montažno, već su svi građeni od cigle. Studentsko je poduzeće ukinuto, a gradnju koja se protegnula čak i na iduće desetljeće preuzimaju profesionalni graditelji.
Najstarije zgrade u naselju su dvokatnice namijenjene studentima, dok su novije zgrade na jugu naselja uz Koledinečku ulicu gdje su i tri nebodera.
Još sredinom 80-ih godina u nedostatku stambenog prostora barake u kojima su bile smještene radne brigade koriste se za stanovanje.
Najveću prednost Studentskoga grada predstavljaju velike slobodne zelene površine, mnoštvo parkova i šetnica te igrališta.
