Stotine tisuća ljudi iz cijeloga svijeta preplavile su jutros Trg svetoga Petra u Rimu i okolne prostore kako bi prisustvovali ceremoniji kanonizacije dvojice papa, Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., dviju gigantskih figura Katoličke Crkve 20. stoljeća.
Papa Franjo proglasio je na Trgu svetoga Petra papu Ivana Pavla II. i papu Ivana XXIII. svetima u jedinstvenoj ceremoniji kanonizacije održanoj pred stotinama tisuća vjernika iz cijelog svijeta.
Proglašavamo svetima blaženog Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., pribrajamo ih popisu svetih i određujemo da se u cijeloj Crkvi mogu pobožno štovati kao sveci, rekao je svečano papa Franjo uz oduševljene povike vjernika dok su zvona odjekivala cijelim Rimom.
Papa Franjo je došao do golemih plakata s likom Angela Roncallija i Karola Wojtyle obješenih na pročelju bazilike, u povorci biskupa i kardinala, pjevajući litanije Svih svetih.
Prvi put u dvijetisućljetnoj povijesti Crkve ova se kanonizacija dvojice papa događa u nazočnosti dvojice živućih, pape Franje i njegova prethodnika Benedikta XVI. Dvojica svetih papa u nebu i dvojica na Trgu svetog Petra, moglo se pročitati na transparentu koji je nosio jedan vjernik na trgu.
Tijekom kanonizacije na oltar je donesen relikvijar s moćima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.
Na samom početku obreda kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetaca zamolio je papu Franju da proglasi svetima dvojicu papa. Papa je na to uzvratio dugom formulacijom proglašenja izrečenoj na latinskom jeziku, kojom su Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. pribrojeni zajednici svetih.
Papa u miru Benedikt XVI. stigao je na prostor ispred Bazilike svetog Petra gdje se održava misa kanonizacije Ivana Pavla II. i Ivana XXIII. Odjeven u bijelo, s mitrom na glavi, bivši njemački papa stigao je pola sata prije početka svečanosti, opirući se na štap i zauzeo mjesto u prostoru namijenjenu kardinalima i biskupima, dižući ruke u znak pozdrava i zajedništva.
Pola kilometra duga Ulica Via de la Conciliazione koja vodi u Vatikan prekrivena je morem zastava, među kojima dominiraju poljske. Brojni vjernici, među kojima i veliki broj mladih, satima su čekali na jutrošnje otvaranje trga.
Neki od njih, uključujući cijele obitelji, čekale su i više od 12 sati kako bi četiri sata prije početka službene ceremonije mogle ući na trg, prenose agencije.
Oko 10.000 pripadnika policije i službi sigurnosti te posebni medicinski timovi angažirani su za ovu prigodu na ulicama Rima, a veliki dijelovi grada zatvoreni su za promet.
Vjernici koji nisu htjeli sudjelovati u gužvama na ulicama proveli su noć moleći se u rimskim crkvama koje su posebno za današnji događaj ostale cijelu noć otvorene te će gledati prijenos ceremonije na velikim ekranima postavljenim diljem grada.
Ivan XXIII, Dobri Papa, kada je na iznenađenje rimske kurije sazvao Koncil, pokrenuo je četverogodišnji proces koji će uskladiti odnos Crkve i modernoga svijeta te drugih svjetskih religija. Dijalog koji je Ivan XXIII. počeo sa Sovjetskim Savezom na kraju je doveo do pada Željezne zavjese za pontifikata Ivana Pavla II., s kojim će zajedno biti proglašen svetim.
Ivan Pavao II bit proglašen je svetim iako se uz njega vezuje samo jedno čudesno ozdravljenje jer je toliko štovan da mu drugo čudo i ne treba. Da se pitalo vjernike, karizmatični i voljeni Ivan Pavao II., prvi papa kojeg nazivaju Velikim u novom tisućljeću, bio bi proglašen svetim istog trena kad je umro.
Pontifikat Ivana Pavla II., putnika, poliglota, sportaša i književnika, pamtit će se po njegovim putovanjima i golemoj medijskoj pokrivenosti njegovih aktivnosti, ulozi u rušenju komunizma, po neposrednoj i masovnoj komunikaciji s vjernicima i hrabrosti u traženju oprosta za grijehe Crkve, promicanju ekumenizma, ulasku u sinagogu i džamiju, dubokoj sućuti za manjine i nepokolebljivoj obrani tradicionalnih crkvenih učenja.
Kanonizacija Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., dvojice papa koje promatrači smatraju suprotstavljenim licima Crkve, u svijetu se vidi kao papin majstorski zamišljen potez kojim kani ujediniti konzervativnu i reformatorsku struju katoličanstva. Proglašenju svecima nazočilo je 98 izaslanstava država iz cijeloga svijeta i međunarodnih organizacija, među kojima su bila 24 državna poglavara i monarha, od španjolskog kralja do predsjednika Zimbabvea Roberta Mugabea.
“Kanonizacija je bila zaista impresivna, bilo je mnogo delegacija, predvođenih predsjednicima država, vlada i okrunjenim glavama”, rekao je Josipović koji je također nazočio povijesnom događaju.
“Svecima su postali pape koji su proklamirali dijalog. Ivana XXIII. zvali su Dobri papa, reformirao je Crkvu, otvorio se prema drugim konfesijama, i prema onima koji nisu vjernici, a za Ivana Pavla II. znamo da je bio velika figura druge polovice i kraja dvadesetog stoljeća i znamo koliko je učinio za Hrvatsku”, rekao je Josipović.
Istaknuo je da su “Oni važne, velike ličnosti koje su utjecale na cijelo čovječanstvo bez obzira na to pripadali ili ne pripadali Katoličkoj Crkvi, a politika koju su vodili bila ja politika mira, tolerancije i razumijevanja”.
Po njegovim riječima, cijela poruka kanonizacije bila je vrlo pozitivna.
“Posebno je zanimljiva dobra volja, dobar duh koji je isijavao iz ljudi”, komentirao je hrvatski predsjednik misu na kojoj je bilo osamsto tisuća vjernika. Petsto tisuća ljudi natiskalo se na Trgu svetog Petra i u Ulici pomirenja koja vodi do trga i u okolnim ulicama, a još oko 300.000 u gradu uz 17 golemih videozidova, objavila je Sveta Stolica.
Na misi je sudjelovalo 850 kardinala i svećenika.
Među tisućama hodočasnika bili su i Hrvati koji pamte tri posjeta Ivana Pavla II. kojega u Hrvatskoj smatraju zaslužnim za međunarodno priznanje države početkom devedesetih.
“Kad je riječ o našim hodočasnicima, svi se sjećaju vremena našeg osamostaljenja, Domovinskog rata, svih onih dobrih poruka koje su pomogle Hrvatskoj da se etablira u međunarodnoj zajednici, u čemu je Ivan Pavao II. odigrao golemu ulogu”, rekao je Josipović.
Poruke novoga sveca Ivana Pavla II. poticale su na praštanje, ocijenio je.
“Cijelo vrijeme rata pozivao je na mir, razumijevanje i praštanje i mislim da su te njegove poruke i danas aktualne”, rekao je predsjednik Josipović te zaključio “U vrijeme kad je rat još bjesnio, poruke koje je papa slao bile su melem na ranu i pomogle su ljudima da razumiju da je mir potreban i da moramo učiniti sve, da očuvamo svoju slobodu i neovisnost, ali i da praštamo i imamo razumijevanje, da gradimo društvo tolerancije”.
