Bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak i češki veleposlanik u Hrvatskoj Martin Košatka otkrili su u utorak 10. lipnja u Dubravi kraj Vrbovca spomenik prvom zagrebačkom biskupu Duhu postavljen pored župne crkve svete Margarete u povodu 920. godišnjice osnutka Zagrebačke biskupije.
Postavljanje spomenika inicirali su Češka beseda Zagrebačke županije sa sjedištem u Dubravi i Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba, a u akciju su se uključili i Bjelovarsko-križevačka biskupija i Općina Dubrava.
Na svečanosti su bili i predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac, potpredsjednik Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj Juraj Bahnik, predsjednik Češke besede Zagrebačke županije Darko Dragija, predstavnik češke manjine u Zagrebačkoj županiji Franjo Vondraček, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Lovro Cindori te brojni stanovnici Dubrave koja je u utorak proslavila i blagdan svoje zaštitnice svete Margarete i Dan općine.
Spomenik je otkriven nakon mise koju je u crkvi svete Margarete predvodio biskup Huzjak, nakon koje je mjesni župnik Stjepan Šprajc pročitao tekst odsutnog općinskog načelnika Branimira Katalenca koji je podsjetio na najvažnije događaje iz povijesti Dubrave koja svoje početke veže uz osnutak Zagrebačke biskupije i dolazak biskupa Duha, jednako kao i Zagreb. Kako svjedoči Felicijanova povelja iz 1134., osnivač biskupije, mađarski kralj Ladislav, Duhu je darovao feudalni posjed Dubravu i njen narod kao podložnike, što znači da je Dubrava već u to vrijeme bila naseljeno mjesto povezano sa Zagrebom. U 12. stoljeću u Dubravi se spominje utvrda, a zagrebački biskupi ondje su imali svoj dom. Za hrvatsku povijest najvažniji povijesni događaj bio je Hrvatski sabor održan u Dubravi 6. siječnja 1527. na kojem je Ivan Zapolja izabran za hrvatskog kralja.
Dubrava je teško stradala u osmanskim osvajanjima sredinom 16. stoljeća i nikad nije vratila nekadašnji sjaj i važnost. U Dubravu se 1882. doseljavaju Česi iz Moravske koji su dali važan doprinos razvoju. Općina Dubrava danas ima oko 5200 stanovnika.
Prije otkrivanja spomenika nazočnima se obratio veleposlanik Martin Košatka koji je kazao da se biskupa Duha može nazvati prvim češkim veleposlanikom u Hrvatskoj.
“Kao što znate, biskup Duh je prvi Čeh u Hrvatskoj o kojem postoji pisani trag i zato ga smatramo simbolom češko-hrvatske uzajamnosti i prijateljstva. Smatramo ga također simbolom suvremene, mnogobrojne češke manjine u Hrvatskoj na koju smo mi Česi iz Praga, Brna ili Plzenja uistinu ponosni. Ne samo da vode brigu o češkom jeziku, kulturi i tradicijskim običajima, oni prije svega sudjeluju u napretku i boljitku Hrvatske. Bilo bi mi jako drago kad bi spomenik biskupu Duhu podsjećao ne samo na njegov život i djelo te doprinos crkve društvu, nego i na sve pozitivno što je češka manjina u Hrvatskoj donijela i neprestano donosi svojoj novoj domovini“, kazao je Košatka. Biskup Huzjak kazao je da se uvijek za zahvalnošću treba sjećati važnih povijesnih velikana, posebno onih koji spajaju dva naroda. Nakon što je s veleposlanikom Košatkom otkrio spomenik, biskup Huzjak ga je blagoslovio.
Tijekom obreda zbor Češke besede Zagrebačke županije otpjevao je češku marijansku pjesmu Tisíckráte pozdravujem tebe prema kojoj je 1904. hrvatski isusovac Petar Perica napisao pjesmu Zdravo djevo. Zbor je na kraju svečanosti otpjevao i hrvatsku himnu te pjesmu Písnička česká koja među hrvatskim Česima ima status neslužbene himne.
Spomenik biskupu Duhu sastoji se od dviju kamenih ploča na kojima se nalaze stilizirani biskupski štap i mitra te tekst kojim se podsjeća na njegove zasluge i ulogu u povijesti Dubrave. To je prvo spomen-obilježje podignuto u čast ove važne osobe iz hrvatske crkvene povijesti o kojoj povijesni izvori donose vrlo malo podataka, tako da se za Duha sa sigurnošću zna jedino da je bio rodom Čeh i „muž časna života“. U Zagrebu su 2005. na prijedlog Hrvatsko-češkog društva jedne stube koje vode na Kaptol dobile ime Stube biskupa Duha. Kardinal Josip Bozanić 75. je nasljednik biskupa Duha na stolici zagrebačkih biskupa i nadbiskupa.
