Hoće li se Zagreb ikada riješiti divljih odlagališta otpada?

Zagrebačke gradske vlasti s ponosom su objavile da je riješen problem divljeg odlagališta glomaznog otpada u Svetoj Klari. Večernji list precizira da je Čistoća odvezla čak 240 kubičnih metara otpada.

glomazni_otpad_2
Još 140 kubika jučer je odvezeno iz Stenjevca, a kamioni će i danas, rekao je direktor Čistoće Miljenko Benko, obilaziti grad. I ne samo danas nego dok se svi divlji deponiji ne očiste.

A trenutačno ih se u gradu nalazi tridesetak, dok ih se svake godine pojavi i više od tristo.

On to ne kaže, ali je svakome jasno je da je pojava divljih odlagališta u velikoj mjeri posljedica promjene načina prikupljanja i odvoza glomaznog otpada, odnosno činjenice da mjesecima odvoz uopće nije bio organiziran.

Istina, sada je osmišljen neki novi model, ali je znatno kompliciraniji i traži više angažmana od građana, a oni za to često nemaju volje, znanja, vremena…, pa se ubuduće može očekivati sve više novih divljih odlagališa.

Naravno, zakonodavci na razini države i gradska izvršna vlast ipak snose tek dio odgovornosti. Drugi, i to znatno veći dio je na samim građanima koji se često ponašaju ne samo neodgovorno, nego i suprotno zdravom razumu.

Kako bi se drugačije mogla objasniti činjenica da se vreće s običnim smećem iz domaćinstva mogu naći posuvda, od neizgrađenih i “zabačenih” mjesta u samom gradu, do livada i šumaraka na njegovim rubovima.

Ponekad se čovjek pita, kad vidi te užasne gomile, nije li onome tko ih je napravio bilo lakše smeće baciti u najbliži kontejner nego ga nekoliko kilometara voziti i ostaviti, primjerice, uz poljski put južno od novozagrebačkih naselja ili ga nositi i baciti usred šume na Grmoščici.