Ministarstvo zaštite okoliša zatražilo je ispravak članka u kojemu je tportal.hr iznio mišljenje profesora Fakulteta prometnih znanosti dr. sc. Željka Marušića o uredbi koja je jučer prihvaćena na sjednici Vlade, a tiče se novog izračuna ekoloških naknada koje će se od 1. siječnja plaćati prilikom registracije osobnih automobila.
Budući da smo na našem portalu prenijeli neke od tih izjava, prenosimo i demanti ministarstva:
“Uredba osigurava pravedniju raspodjelu naknade uz primjenu jasnih ekoloških kriterija. Kroz detaljne analize modela iz devet država članica EU koje su za Ministarstvo proveli stručnjaci s Katedre za vozila i motore Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu analizama smo tražili model po kojem vlasnici vozila koji više onečišćuju, više i plaćaju. Ključna razlika u odnosu na dosadašnji model jest da će oni koji imaju vozila s motorima koji više onečišćuju i koji godišnje prolaze veći put plaćati više od onih koji imaju vozila s motorima koji manje onečišćuju – dakle, uvedena je pravednija raspodjela naknade uz primjenu jasnih ekoloških kriterija: prijeđeni kilometri, radni obujam motora – motori većeg volumena imaju veće emisije pa je logično da više onečišćuju pa zbog toga i više plaćaju; vrsta goriva – kao i u svim državama članicama EU vozila koja koriste dizelsko gorivo zbog emisije čestica plaćaju nešto veću naknadu; emisijska razina vozila odnosno emisija štetnih plinova – vozila s Euro 1 motorom imaju oko 8 puta veće emisije nego li vozila s Euro 4 ili Euro 5 motorom pa slijedom toga više onečišćuju i moraju više plaćati.
Nova Uredba i model dio su paketa mjera koje provodi Vlada namijenjenih poticanju čistijeg transporta i smanjenju negativnog utjecaja prometa na onečišćenja zraka u gradovima.
Budući da je kriterij emisija CO2, Uredbom se nije pogodovalo nijednoj tehnologiji pa ni hibridnim vozilima. Među hibridima je značajan broj vozila s radnim volumenom motora većim od 3.000 cm3, koja se nikako ne mogu svrstati u kategoriju štedljivih ili ekološki prihvatljivijih vozila. Budući da se naknada izračunava na temelju službenog podatka o emisiji CO2, a u ovisnosti o prijeđenim kilometrima puta, na taj način će se objektivno uzeti u obzir stvarna emisija vozila na hibridni pogon.
Dio teksta je pogrešan jer proizlazi iz činjenice da je gospodin Marušić pomiješao ukapljeni naftni plin koji je derivat nafte i stlačeni prirodni plin. Uredba jasno pravi razliku između ta dva goriva i ne izjednačuje benzin i prirodni plin. Naime, korektivni koeficijent koji se odnosi na vrstu goriva iznosi 1 za benzin, a 1,2 za dizelsko gorivo. Za ukapljeni naftni plin (UNP, LPG) taj korektivni koeficijent jednak je kao i kod benzina, dok je za stlačeni prirodni plin (SPP, CNG) koeficijent 50% niži, s obzirom da se radi o alternativnom ekološki prihvatljivijem gorivu u odnosu na naftne derivate. Za vozila s kombiniranim pogonom, tzv. hibride, korektivni koeficijent iznosi 0,7.
Iako je u javnosti prisutno mišljenje da vozila pogonjena ukapljenim naftnim plinom manje onečišćuju okoliš nego vozila na benzin, ne postoje znanstveno utemeljeni dokazi za to. UNP je derivat nafte, te da bi se održale iste performanse motora odnosno vozila potrebno je ubrizgavati veću količinu UNP-a nego benzina čime se emisija CO2 povećava. S druge strane slažemo se u potpunosti da vozila koja koriste stlačeni prirodni plin (CNG), koja još manje troše i još manje onečišćuju okoliš, imaju manju naknadu. Upravo tako je definirano novim modelom i Uredbom.
Sukladno članku 8. Uredbe, korektivni koeficijent koji utječe na iznos jedinične naknade i u konačnici ukupne naknade ovisan je o godišnje prijeđenom broju kilometara. Paušalna tvrdnja o poticanju građana na vraćanje kilometraže na putomjeru ne zaslužuje daljnji komentar osim da je to prijevara i kažnjivo djelo. Usprkos zanemarivom broju takvih slučajeva, takvoj praksi koja nije nepoznata i izvan granica naše države, doskaču sami proizvođači vozila pohranjivanjem broja kilometara na više različitih modula na vozilu.
Uz jediničnu naknadu od 35 kuna, za 51,82 posto osobnih vozila plaćat će se naknada u iznosu do 90 kuna, što je manje ili na razini dosadašnje prosječne naknade. Za ostala vozila plaćat će se više nego do sada, a plaćat će se više prvenstveno za vozila većih radnih volumena motora, lošije emisijske razine te za ona vozila kojima se prelazi više kilometara godišnje, što je i na tragu osnovne ideje da tko više onečišćuje više i plaća.
Dosadašnji model za izračun naknade ovisio je o kategoriji vozila te o vrsti motora i pogonskom gorivu, radnom obujmu ili snazi motora i starosti samog vozila, bez izravnog uzimanja u obzir emisija vozila. Analizom raspona iznosa posebne naknade za najbrojniju kategorija vozila, M1 osobna vozila, proizašlo je da se temeljem tako definiranih kriterija i koeficijenata, za gotovo sva osobna vozila plaća praktički jednak iznos naknade te se ne akceptira temeljno načelo da onaj tko emitira veće emisije tj. više onečišćuje, plaća i veću naknadu. S obzirom da je prethodni model bio u primjeni od 2004. godine te da se nije unaprjeđivao, sustavno je zanemarivan tehnološki napredak i razvoj motora koji danas udovoljavaju najstrože ekološke kriterije i standarde emisija kojima se ograničavaju emisije.
Dosadašnji model također nije uvažavao dugoročne ciljeve vezane uz smanjenje emisija CO2 te je stoga bilo potrebno kroz novi način izračuna naknade uključiti i proaktivni pristup problemu emisija CO2 iz prometa cestovnih motornih vozila.”
