Muzej za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu slavi 135. godina osnutka, tijekom kojih je, od prvotne namjere da bude “zbirka uzoraka za majstore obrtnike i umjetnike koji treba da ponovo unaprijede proizvodnju predmeta svakodnevne upotrebe”, s vrijednim stalnim postavom i intenzivnom izložbenom aktivnošću prerastao u ključno mjesto kulturne scene Zagreba i Hrvatske.
U povodu 135. obljetnice 17. veljače će biti besplatan ulaz u Muzej, od 10 do 18 sati, nakon čega slijedi prigodan program s koncertom Divne Šimatović i predstavljanjem donacije Oskara Kogoja, slovenskog dizajnera, akademika i umjetnika.
MUO zasigurno ima najkompleksniji stalni postav u Hrvatskoj i istovremeno jaku izložbenu aktivnost, a s obzirom da već dugo drži čelno mjesto u muzejskoj djelatnosti teško je izdvojiti njegove ponajbolje projekte iz proteklih stotinjak godina, rekao je ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović za Hinu.
Iz ‘novijeg’ razdoblja pamte se “Secesija u Hrvatskoj”, “Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata”, “Skriveno blago MUO”, “Rembrandt: Grafike”, “Guercino: svjetlo baroka”, no Gašparović ističe da MUO nije samo izlagačka kuća, već ima ogroman fundus koji se neprestalno obogaćuje. To je obilježeno i velikom izložbom “Akvizicije Muzeja za umjetnost i obrt 2003.-2013” koja je pokazala kako je tijekom tog desetljeća fundus Muzeja uvećan za više od deset tisuća predmeta.
Po njegovim riječima, osobita pozornost pridaje se međunarodnoj suradnji, u kojoj se ističu projekti “Partage Plus” u sklopu kojeg je hrvatska secesijska kulturna baština digitalizirana i predstavljena na Europeani, vodećoj mrežnoj platformi EU za kulturu, te “Athena Plus” koji je omogućio digitalizaciju još 40 tisuća predmeta iz fundusa MUO-a.
Gašparović smatra da je kontinuitetu i uspjehu Muzeja doprinijela i dobra tradicija te kuće iz doba prijašnjih ravnatelja Zdenke Munk i Vladimira Malekovića, koji su utemeljili nove prakse u odnosima s javnošću i marketingu. Bez dobrog kontakta s privrednicima i kompanijama Muzej ne može djelovati na suvremen način, a iako dio sredstava dobivamo iz gradskog i državnog proračuna ona nisu dovoljna da se projekti ostvare na najbolji način, ustvrdio je.
Kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi, Muzej je utemeljilo Društvo umjetnosti i njegov tadašnji predsjednik Izidor Kršnjavi, koji je nekoliko godina prije osnutka nabavio prve predmete za fundus. Prvi stalni postav otvoren je 1880. u iznajmljenom prostoru u Praškoj, u vlastitoj zgradi stalni postav je otvoren 1909., dok je novi stalni postav otvoren prije dvadeset godina, što će Muzej obilježiti u rujnu ove godine.
Ovaj se tjedan u Muzeju otvara izložba “U dobru i zlu” posvećena vjenčanicama od 1865. do danas, a za mjesec dana izložba o arhitektu i graditelju Hermanu Bolleu, jednom od osnivača i direktora MUO-a, koji je osmislio projekt zgrade tog zagrebačkog muzeja, ali i brojnih drugih građevina po kojima je i današnji Zagreb prepoznatljiv.
Fundus MUO-a ima oko sto tisuća predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti, od 14. do 21. stoljeća, koji su organizirani u svojevrsne ‘muzeje unutar Muzeja’ – zbirke namještaja, stakla, metala, keramike, skulpture, slikarstva, grafike, satova, grafičkog i produkt dizajna, arhitekture, fotografije (jedna od najstarijih u svijetu) i fotografske opreme, tekstila i mode, glazbenih instrumenata, oslikane kože, bjelokosti, tiskarstva i knjigoveštva. S više od 65 tisuća svezaka knjiga i časopisa knjižnica Muzeja je jedna od najstarijih i najznačajnijih specijaliziranih knjižnica za umjetnost i umjetnički obrt u ovom dijelu Europe.
