Za razliku od pšenice, kukuruz je ovu kišnu i po mnogo čemu drugom specifičnu godinu podnio daleko bolje, pogotovo kada je o prinosima riječ pa ratari kažu da su (ispod) prosječnost s pšenicom kompenzirali s gotovo vrhunskim prinosima kukuruza – i više od deset tona po hektaru.
Svojevrsna “kompenzacija”, istina, odnosi se samo na količine te žitarice koje je ove godine sijano 15 posto više nego lani, bar prema ukupno prijavljenim površinama pod tom žitaricom prema ARKOD-u.
Procjena ukupne proizvodnje zrna na 255.630 hektara zbog većih površina i boljeg prinosa očekuje se na ukupnoj razini dva milijuna tona, a što je porast od 6 %. No, i u toj ohrabrujućoj priči postoji veliki “ali” – iako smo dobrano zakoračili u studeni, još uvijek nije skinuto više od 50 posto kukuruza, a taj posao u pravilu bude okončan do kraja listopada, s tim da je preporuka da se kukuruz obere do snijega, jer klipovi su otvoreni.
– Vlaga je 25 do 40 posto, standard je 14, a troškovi sušenja su veliki, na sadašnju cijenu na njih otpada više od 30 posto pa se brojni ratari, da bi izbjegli veliki trošak sušenja, odlučuju da kukuruz ostave preko zime na polju, da ga ovrše na proljeće, što nije dobro, nije preporučljivo, jer tada gubi na kvaliteti, past će dolje, a javljaju se i određene plijesni – kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.
Kaže kako je trenutačna cijena suhom zrnu oko 70 lipa što je, ocjenjuje, na osnovna ulaganja jako malo.
– Realna cijena za suho zrno bila bi 95 lipa do kune, dodaje Brlošić. Zbog kišne godine sve ove godine kasni s kukuruzom pa je tako kasno i sijan; dok bi mu sjetva prije završavala do 10. svibnja, ona je ove godine zbog oborina i nemogućnosti ulaska u polja bila zašla i u lipanj s tim da su neki uspjeli zamijeniti sjemena za ranije grupe.
– Cijena nesušenog kukuruza vrti se od 40 do 50 lipa. Istina, brojni proizvođači ove su jeseni ostvarili san svakog ratara – (više od) 10 t/ha, no množenjem tih količina sa spomenutom cijenom nesušenog zrna dolazi se do krajnje simboličnog iznosa od svega 5000 kn/ha, a troškovi proizvodnje kod seljaka su 6000 do 7000, dok su kod velikih sustava i iznad 10.000 kn/ha. Znači, ratar je ostvario san o vrhunskom prinosu, no ne i financijski rezultat, jer zbog tolikih količina urod nema veću vrijednost, rezimira “kukuruznu 2014.”, Brlošić. – Rijetko je tko skinuo kukuruz – potvrđuje i ratar Željko Fabric iz Drenja. Za razliku od mnogih, on ga je skinuo prekjučer s 25 hektara, što je 15 posto površina koje obrađuje. Imao je ranu sjetvu, sve s jednom sortom. I kod Fabrica odlični prinosi – oko 10 t/ha, uz vlagu koja je bila oko 20, a predao ga je Žitu s kojim ima dugogodišnju suradnju i obvezu.
– Nije sušenje preskupo, nego je cijena zrnu preniska – komentira ovogodišnje trendove s tom kulturom.
– Nadam se da cijena neće ići ispod 80 lipa. Bude li 0,70 kn, onda smo opet radili “džaba”. Nikada nisam imao toliki prinos kukuruza kao ove godine no kada god su dobri prinosi, cijene su katastrofa – govori Fabric iz iskustva.
Izvor: Glas Slavonije
