Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti s ozbiljnim posljedicama ako se nastavi kriza s formiranjem vlasti u ovoj zemlji. Zbog nesuglasja među ključnim političkim čimbenicima, ni tri mjeseca nakon provedenih izbora nema novog vijeća ministara BiH, a na moguće ozbiljne ekonomske posljedice upozorio je guverner Središnje banke BiH Kemal Kozarić.
Vrlo ozbiljne posljedice krize oko formiranja vlasti BiH bi mogla osjetiti i kada je riječ o njezinim europskim težnjama. Naime, iz međunarodnih krugova stiglo je mnogo poziva za što bržom primjenom izbornih rezultata te je naglašeno kako bi ključni prioritet novih vlasti trebalo biti prevladavanje zastoja na putu euroatlantskih integracija.
No trenutačno se događa nešto posve suprotno. Tako je ovih dana voditelj Odsjeka za EU u Ministarstvu vanjskih poslova BiH Amer Kapetanović ocijenio da je BiH sama sebi nametnula sankcije time što nije ispunila pojedine odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) EU, a što usporava napredak prema Uniji.
Objasnio je da zasad EU ne razmatra mogućnost zamrzavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH koji treba stupiti na snagu i zamijeniti sadašnji privremeni SSP. Stupanjem na snagu Sporazuma, istaknuo je Kapetanović, Bosni i Hercegovini nameću se nove obveze, a pri tom ni privremeni koji je bio na snazi nije u potpunosti ispunjen. Sve bi u konačnici moglo odgoditi podnošenje prijave BiH za stjecanje statusa kandidata za EU.
I visoki predstavnik Valentin Inzko upozorio je na posljedice neformiranja vlasti u BiH. On je, u izjavi koju se prenijeli mediji, pozdravio i podržao planove EU da ojača svoje prisustvo u BiH, ali i upozorio da je izvjesna neka vrsta sankcija ako se ne budu poštovali europski standardi. Po njegovim riječima, formiranje vlasti prava je prilika da se BiH vrati na zacrtani put.
Ako je suditi po “brzini” kojom se političari u BiH dogovaraju oko formiranju vlasti, ipak je teško biti optimist i misliti da će se dugotrajni zastoj na putu prema EU tako skoro prevladati. [Alenko Zornija / Vjesnik]
