Gilbert Guillame, predsjednik Arbitražnog suda u Den Haagu, pročitao je odluke o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije na moru i kopnu.
Predstavnici Hrvatske nisu u sudnici, sukladno odluci Hrvatskog sabora iz srpnja 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog teške povrede arbitražnog postupka.
Sud smatra da su katastarske granice u principu granice između dviju država. Katastarske granice moraju se poklapati s granicama republika pa ako se katastarska granica razlikuje od pravnih granica, to je katastarska granica koju treba prilagoditi. “Granica svake države mora biti definirana općinama i to su one definirale unutar svojih katastarskih distrikata”, navodi sud.
Sudac navodi da Slovenija smatra da je Savudrijska vala, cijeli zaljev, njezina, dok Hrvatska tvrdi da ima pravo jurisdikcije na jugozapadnom dijelu zaljeva te da se slijedi središnja crta razgraničenja. Sudac je potom iznosio argumente koji su skloni slovenskoj strani (poput slovenske policije u zaljevu) i pokazao kartu po kojoj je Slovenija dobila oko dvije trećine Savudrijske vale.
Slovenski koridor do otvorenog mora bit će 2,5 nautičkih milja od Osimske granice, rekao je predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillame.
Guillame je prethodno rekao da trenutačno “nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more, ali ga sud ima dužnost odrediti”.
Odredio je da je slovenski ‘junction’ do otvorenog mora područje u kojem brodovi i zrakoplovi imaju jednaka prava kao na otvorenom moru.
“Ova sloboda ne uključuje istraživanje, eksploataciju niti upravljanje prirodnim resursima na području ovog junctiona. Međutim, tu se računa sloboda kretanja, zrakoplova, brodova, kabela i cjevovoda. Te se slobode odnose na sve civilne i vojne brodove bez obzira na to iz koje su države. I ostali imaju pravo korisiti junction kada putuju u Sloveniju ili iz nje, bez obzira na to iz koje su države, rekao je Guillame.
Pravo komunikacije na području ‘junctiona’ ne može se ukinuti ni pod kojim okolnostima, rekao je sudac. Sud smatra da je pošteno prema Hrvatskoj da može usvojiti regulativu koja se odnosi na nehrvatske brodove i letjelice na području junctiona. Neophodno je da junction bude područje gdje Hrvatska ima pravo reagirati na zahtjev diplomatskog časnika ili zapovjednika broda za pomoć od strane hrvatskih vlasti”, rekao je Guillame.
Govoreći o regiji Mure, Guillame je kazao da se međunarodna granica poklapa s katastarskim. U vezi s granicama na području Novakovca, Podturne i Pince države se ne slažu pa Sud zaključuje da se ondje treba slijediti katastarska granica iz 1956. godine. Što se tiče Murskog Središća, granica je na sredini Mure.
Osvrćući se na Svetu Geru, Guillame je kazao da se katastarske granice poklapaju. Razmatrajući hrvatski zahtjev da “nijedan slovenski entitet ne smije ostati u postrojenju na Svetoj Geri u hrvatskoj općini koja se ondje nalazi”, Sud navodi da je to dio hrvatskog teritorija, ali nema jurisdikciju nad slovenskim civilnim i vojnim osobljem na tom području.
Granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini Kanala sv. Odorika, što bi trebalo značiti da istarski zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škrilje, kao i kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.
Podsjetimo, Hrvatski sabor je potkraj srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora. Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.
