Izvoz iz Bosne i Hercegovine je, nakon snažnog pada od 23,42 posto u 2009. godini, rastao po prosječnoj stopi od preko 26 posto tijekom 2010. i 2011., da bi zabilježio pad od 7,17 posto za prvih pet mjeseci u ovoj godini, ističe se u analizi Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH).
Obujam vanjskotrgovinske razmjene porastao za 19,63 posto tijekom prvih pet mjeseci 2011., u odnosu na isti period prethodne godine, dok je isti pokazatelj za prvih pet mjeseci 2012. manji za skoro dva posto.
Vrijednost koeficijenta pokrivenosti uvoza izvozom se kretala oko prosječnog nivoa nešto ispod 50 posto tj. u rasponu od 41,75 posto u 2008., do 56,45 posto u 2011., dok njegova vrijednost iznosi 51,79 posto za prvih pet mjeseci tekuće godine.
Kada su u pitanju vrijednosti uvoza na mjesečnoj razini za razdoblje 2007. – 2012., ekonomisti UIOBiH su zabilježili da su vrijednosti uvoza za siječanj i ožujak u ovoj godini dostigle rekord.
Istovremeno su mjesečne vrijednosti uvoza u 2012. godini veće od onih godinu dana ranije (osim vrijednosti uvoza u veljači).
U BiH se najviše uvoze proizvodi mineralnog porijekla. Pod tim se podrazumijevaju mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; zatim električna energija; bitumenske tvari i mineralni voskovi.
“Ako promatramo udio vrijednosti uvoza ove grupe proizvoda u vrijednosti ukupnog izvoza, vidljivo je da on dostiže vrijednost od 43,2 posto u 2012., što znači da skoro polovina vrijednosti izvoza BiH odlazi na uvoz ove grupe proizvoda”, navodi se u analizi.
Na drugom mjestu po značajnosti se nalazi grupa proizvoda strojevi, aparati, mehanički i električni uređaji. Njihov udio konstantno opada u ukupnoj vrijednosti uvoza i to s razine od 12,7 posto u 2010. na razinu od 11,6 posto u 2012.
BiH i dalje najviše roba uvozi iz Hrvatske i to 14,04 posto ukupne vrijednosti uvoza u promatranom razdoblju. Potom slijede Njemačka sa 11,34 posto, Srbija sa 9,11 posto, Italija sa 8,95 posto i Slovenija sa 5,32 posto.
Što se tiče vrijednosti izvoza, Njemačka je apsorbirala 16,35 posto vrijednosti ukupnog izvoza, zatim slijede Hrvatska sa 14,80 posto, Italija sa 11,93 posto, Srbija sa 9,46 posto i Slovenija sa 8,46 posto.
“Po podacima koji su bili predmet analize, može se vidjeti da vrijednost uvoza nastavlja da raste s dominantnim učešćem proizvoda mineralnog porijekla. Hoće li se nastaviti prikazani trend ovisi prvenstveno od potreba bh gospodarstva kao i od cijena nafte na međunarodnom tržištu. Ono što je evidentno je to da korelacijska veza vrijednosti uvoza ove grupe proizvoda i prikupljene akcizne obveze (koja se obračunava po litri) na derivate nafte postaje slabija”, ukazuju ekonomisti UIOBiH.
Mjere koje bi dovele do smanjenja deficita tj. rasta potražnje za izvoznim proizvodima BiH se nalaze u rukama kako domaćih tako i europskih donositelja odluka.
Tek sinkronizirane mjere vanjskotrgovinske, monetarne i fiskalne politike mogu dovesti do povećanja obima robne razmjene, poboljšanja uvjeta razmjene i poželjnog smanjenja vanjskotrgovinskog deficita.
Ne treba zanemariti i politički konsenzus oko unutrašnjih, bilateralnih ili multilateralnih pitanja koja imaju ili mogu imati snažan utjecaj na dinamiku i strukturu robne razmjene BiH s inozemstvom.
I pitanje ulaska Hrvatske u EU polovinom sljedeće godine kao i reperkusije koje će imati taj događaj na trgovinske odnose s BiH je jedno od trenutno najvažnijih.
Stoga se još jednom ponavlja da je potrebno procijeniti hoće li i u kojoj mjeri ovaj događaj predstavljati strukturni lom u smislu obujma i smjera kretanja buduće robne razmjene, utjecaja na makroekonomski, makrofiskalni, ali i mikroekonomske sustave onih koji su tradicionalno oslonjeni na robnu, a i svaku drugu razmjenu s ovom susjednom zemljom.
